"Žene se jednostavno boje da njihovi podaci neće ostati u službama u kojima se obavlja registracija, nego da će biti proslijeđeni dalje."
U Njemačkoj je od sredine prošle godine na snazi novi Zakon o prostituciji. S primjenom još ima poteškoća. Kritiziraju ga većinom baš oni zbog čije je zaštite donesen.
Koliko neugodnosti može donijeti obveza prijave za osobe koje se bave prostitucijom, nedavno je osjetila Johanna Weber: na blagajni u jednoj trgovini krenula je izvaditi bankovnu karticu iz novčanika. Ali umjesto nje – pred očima svih – u ruci joj se našla potvrda da radi kao prostitutka: “Baš lijepo, pomislila sam.” Johanna Weber radi kao domina u svom studiju. Ona je jedna od osnivačica Savezne udruge pružatelja erotskih i seksualnih usluga. Kao netko tko se bori za prava osoba koje se bave prostitucijom, navikla je otvoreno govoriti o svom poslu: “Ali većina kolega ima problem s tim, zbog stigmatizacije posla kojim se bavimo.”
“Iskaznica za kurve”, tako mnoge prostitutke zovu dokument koji sada moraju imati kod sebe. On je jedan od ključnih elemenata novog Zakona o prostituciji. Za one koji se time bave zakon je krajnje sporan. “Žene se jednostavno boje da njihovi podaci neće ostati u službama u kojima se obavlja registracija, nego da će biti proslijeđeni dalje”, kaže Johanna za Deutsche Welle.
Doduše, ti podaci smiju biti proslijeđeni samo u svrhu suzbijanja trgovine ljudima ili zaštite od “konkretnih opasnosti”, ali mnogima to ne izgleda sigurno. Neovlaštenog prosljeđivanja podataka posebno se boje samohrane majke koje se bave prostitucijom. One se plaše da bi zbog toga mogle izgubiti roditeljsko pravo za svoju djecu. I studentice koje se povremeno bave tim poslom ne žele da se za to zna, kako ne bi imale problema kasnije sa zapošljavanjem. Prijavljivanju se protive i migrantice, koje ne isključuju mogućnost da će se kasnije baviti nekim drugim poslom.
Nejasna situacija
Zakon je stupio na snagu još 1. srpnja 2017. godine, a do kraja godine svi koji pružaju seksualne usluge bili su dužni registrirati se kod nadležne službe i obaviti zdravstveno savjetovanje. Ali primjena zakona je na mnogim mjestima zakazala. “U Berlinu još uvijek nema službe u kojoj se može obaviti registracija”, kaže Johanna Weber. No nije jasno vrijedi li ta potvrda i u Münchenu, gdje Johanna također povremeno radi. “Ali sada ću riskirati. Nisam ja kriva zbog propusta savezne pokrajine u kojoj živim”, kaže.
Problema ima i u drugim saveznim pokrajinama. U Hessenu također nije razjašnjeno koje službe su nadležne za prijave. I u Bavarskoj ima problema sa primjenom zakona.
“Većina prostitutki uopće se nije mogla prijaviti”, kaže Sandra Ittner iz savjetovališta „Kassandra” u Nürnbergu. Izuzetak je Hamburg koji se pobrinuo za mjesta za prijavu i zdravstvene konsultacije. Kako izvještavaju iz tog grada, savjetovanje se dobro odvija, od početka studenoga.
I pored svih kritika, ima i onih koji pozitivno ocjenjuju zakon. “Ima doduše onih koji stalno izražavaju sumnju, ali uglavnom dobivamo pozitivne reakcije”, kaže za list Frankfurter Rundschau Elvira Niesner iz organizacije “Ženska prava su ljudska prava”.
Uostalom, zakon bi mogao znatno olakšati financijsku situaciju ženama i muškarcima koji se nađu u nevolji. Poslije više godina bavljenja tim poslom oni mogu steći pravo na pomoć države – zato što sada službeno “postoje”, piše Deutsche Welle.
