Formalnim odlaskom Raula Castra s vlasti Kuba će za tjedan dana okrenuti novu, povijesnu stranicu, iako će on zadržati kontrolu nad Komunističkom partijom kako bi usmjeravao nasljednika i sačuvao jedinstvo kubanske vladajuće garniture.

Od revolucije 1959. Kuba je iskusila samo jednu tranziciju na vrhu vlasti. Bilo je to 2006. kada je Fidel Castro, svladan bolešću, prepustio palicu mlađem bratu nakon više 40 godina na vlasti. Fidel Castro je deset godina poslije toga i umro, a sada je red da Raulu (86) prepusti palicu predstavniku novog naraštaja kojeg će 19. travnja izabrati Nacionalna skupština.

Kuba će tada doživjeti “ne samo smjenu generacija nego i neizbježan kraj modela ‘Fidel na čelu’, koji je ponešto izmijenjen, ali ne i napušten tijekom predsjedničkog mandata njegova brata”, objašnjava kubanski stručnjak Arturo Lopez-Levy, profesor teksaškog sveučilišta Rio Grande Valley.

Premda identitet nasljednika braće Castro još nije potvrđen, njegov pedigre nikako ne može biti ravan onome njegovih slavnih prethodnika. Prvi put u 60 godina kubanski predsjednik neće se prezivati Castro, neće biti dio “povijesne” generacije iz revolucije iz 1959., neće nositi vojnu odoru i neće paralelno obnašati funkciju prvog tajnika svemoćne Komunističke partije.

Sve upućuje da će nasljednik biti aktualni prvi potpredsjednik Miguel Diaz-Canel (57), drugi čovjek režima od 2013., čovjek iz sustava koji malo sliči američkom glumcu Richardu Gereu. On je za to pripreman. “On je najmlađi među visokim dužnosnicima, ima dugogodišnje iskustvo, bio je vođa stranke u dvije pokrajine (…) i dobro je integriran u javni život. Gotovo svi misle da će to biti on”, istaknuo je kubanski politolog Esteban Morales.

Diaz-Canel, koji nema povijesni legitimitet, moći će računati na potporu Raula Castra, koji bi trebao ostati na čelu Komunističke partije do 2021. On će na toj ključnoj dužnosti moći kontrolirati dio stare garde koja nije sklona ambicioznijim reformama. “Raul ima iskustvo, liderstvo i poštovanje potrebno da bi mogao savjetovati vladu i učiniti koherentnim politički rad stranke kada je riječ o promjenama koje treba provesti”, rekao je Morales.

Novi predsjednik “imat će puno manje vlasti u rukama od Raula ili Fidela Castra (…) Morat će je dijeliti s drugim političkim i vojnim dužnosnicima visokog ranga”, smatra Jorge Duany, direktor Kubanskog istraživačkog instituta Sveučilišta na Floridi. “Trebat će ima kolektivno vodstvo otvoreno za rasprave”, dodao je Arturo Lopez-Levy.

U takvoj novoj organizacijskoj strukturi više dužnosnika koji su se već dokazali, poput ministra vanjskih poslova Bruna Rodrigueza (60) ili organizatora ekonomskih reformi Marina Murilla (57), moglo bi imati važnu ulogu. Puno se nagađa i o pukovniku Alejandru Castru, sinu Raula Castra, te njegovu bivšem zetu Luisu Albertu Lopez-Callejasu, predsjedniku moćne Grupe za upravljanje poduzećima, koju kontrolira vojska. No za sada je teško predvidjeti njihovu ulogu u mandatu novog predsjednika.

Po mišljenju stručnjaka, od budućeg predsjednika najviše se očekuje ponajprije na gospodarskom planu te u provedbi reformi koje su potrebne da bi se nastavilo i produbilo stidljivo otvaranje prema Zapadu koje je Raul Castro provodio zadnjih godina. “To se neće dogoditi u dva dana”, rekao je Morales, koji ne očekuje da će se “Diaz-Canel odmah upustiti u čitav niz akcija”. “Malo je tranzicija u povijesti Latinske Amerike i komunističkih zemalja bilo organizirano s tolikom preciznošću”. Do 2021. “morat ćemo pratiti kapacitete elite da je provedu”, dodao je Lopez-Levy.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.