Analitičar: Ako Iran nastavi raditi ovo, proći će kao i Srbija 1999.

Prema mišljenju Gordana Akrapa, prorektora Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" - u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a - nije izvjesno da će ovo prerasti u široki regionalni rat.

"Dvije su mogućnosti", objašnjava Akrap.

"Sumnjam da će Iran dobiti pomoć"

"Osobno sumnjam da će se neke druge države uključiti na strani Irana. Prva varijanta je najjednostavnija — moguće je da će Iran odgovoriti ograničenim udarom na određene ciljeve kako bi svom stanovništvu pokazao ‘da su pobijedili’, nastaviti s pregovorima i u tišini prihvatiti uvjete SAD-a i IAEA-e, odustajući od vojnog nuklearnog programa", kazao je.

"S obzirom na količinu američkih snaga koje dolaze na Bliski istok, ako Iran ne prihvati uvjete i nastavi s junačenjem, dogodit će im se isto ono što i Srbima 1999. godine", naglasio je.

"Zapadne države mogu biti meta odgovora"

Na pitanje može li Zapad postati meta iranskog odgovora, Akrap odgovara potvrdno.

"Sasvim sigurno zapadne države mogu biti meta iranskih napada. Iranski ministar vanjskih poslova danas je naglasio da razmatraju brojne opcije koje im stoje na raspolaganju", rekao je.

Posebno je istaknuo iransku kontrolu nad nizom posredničkih aktera. 

"Ne zaboravimo, Teheran ne upravlja samo hutistima u Jemenu, već i Hezbolahom u Libanonu i Hamasom u Gazi", dodao je.

"SAD je Iranu dao šansu da se časno izvuče"

Akrap smatra da su Sjedinjene Države svojom vojnom akcijom poslale jasnu poruku, ali i otvorile vrata diplomatskom izlazu.

"Amerikanci su im dali šansu da se časno izvuku iz toga. Zbog toga nije došlo do zračenja. To je i poruka SAD-a: Možemo se o svemu dogovoriti, ali morate se odreći vojnog nuklearnog programa", pojasnio je.