Čak i usred nezaustavljivog slavlja Ukrajine nakon ogromne eksplozije koja je tijekom vikenda pogodila strateški ključan i simbolično važan Krimski most, strah od odmazde Kremlja nikada nije potpuno nestao.
U ponedjeljak se taj strah obistinio, piše za CNN Michael Bociurkiw, analitičar i viši suradnik u think-tanku Atlantic Council. Bociurkiw je bivši glasnogovornik Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi i redoviti suradnik za CNN Opinion.
U ponedjeljak rano ujutro prvi put u nekoliko mjeseci projektili su pali na Kijev, i to na dijelove grada vrlo blizu centru moći.
U napadu velikih razmjera ruske su bombe pale su na nekoliko gradova, uključujući na zapadu Ukrajine vrlo blizu istočne granice NATO saveza. Napadi su se na svim lokacijama dogodili gotovo istovremeno, započevši tako novu fazu rata tek nakon što je Ukrajina napokon ponovno oživjela.
VEZANE VIJESTI
Napadi su se dogodili dok su ljudi kretali na posao, a djeca odlazila u školu.
Prijateljica iz Kijeva poslala mi je poruku, piše Bociurkiw, da je sišla s mosta tek 10 minuta prije nego što je on eksplodirao. “Jedna od najhrabrijih Ukrajinki koje poznajem, a napisala mi je tek: ‘Nisam dobro’,” prisjeća se Bociurkiw.
Neprovjereni video na društvenim mrežama prikazuje napade blizu nacionalnog sveučilišta u Kijevu, u blizini Majdana, tek nekoliko minuta šetnje od zgrade ureda predsjednika. Petero ljudi je ubijeno u napadima na glavni grad, kažu ukrajinski dužnosnici.
Napadi su se dogodili i u Dnjipru, Žitomiru, Ivano-Frankivsku, Sumiju, Harkivu, Lvivu i Mikolajivu.
U podne po lokalnom vremenu, piše Bociurkiw, područje oko mog ureda u Odesi bilo je jezivo tiho između zvukova sirena. Dolazili su izvještaji da su iznad grada srušena tri projektila i pet dronova. Inače bi u ovo doba dana lokalni restorani bili prepuni ljudi.
Napadi u ponedjeljak zbili su se tek nekoliko sati nakon što je napadnuto Zaporižje, grad na jugoistoku u blizini najveće nuklearne elekrane u Europi. U nekoliko su udara pogođene stambene zgrade, većinom dok su ljudi još spavali. Ubijeno je najmanje 17 ljudi, još deseci su ozlijeđeni.
U videu snimljenom ispred ureda u ponedjeljak, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se čini da je većina od stotinjak napada za metu imala energetsku infrastrukturu Ukrajine. Najmanje 11 postrojenja u osam regija i Kijevu oštećeno je, neke provincije ostale su bez struje, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Zemlja koja je ponovno oživjela
U scenama koje su jezivo podsjećale na rane dane rata kada su se ruske snage približavale glavnom gradu, neki mediji u Kijevu privremeno su se premjestili u podzemna skloništa. Mnogi ljudi su se sklonili u stanice podzemne željeznice. Male grupice pjevale su ukrajinske domoljubne pjesme.
Milijuni civila u gradovima diljem Ukrajine provest će većinu dana u skloništima po nalogu dužnosnika, a tvrtke su dobile upute da prebace svoje poslovanje online što je više moguće.
Ministar obrazovanja pozvao je da se djeca školuju kod kuće do petka, izvijestila je lokalna radiostanica.
Ovi napadi mogli bi zadati novi udarac stabilnosti poslovanja, i to tek nakon što su mnoge ukrajinske regije ponovno počele živjeti, a azilanti se počeli vraćati kućama.
Što Krimski most znači Putinu
Jučerašnji napadi nisu bili iznenađujući – pogotovo nakon što je ruski predsjednik u nedjelju optužio Kijev za napad na Krimski most, nazvavši ga “terorističkim činom”.
Za Putina, simbolika jedinog mosta koji spaja kontinentalnu Rusiju s Krimom ne može se dovoljno jako naglasiti. Činjenica da se napad dogodio dan nakon njegovog 70. rođendana može se shvatiti kao dodatni udarac ostarjelom autokratu čija je sposobnost da podnese sram i poniženje vjerojatno ravna nuli.
VEZANE VIJESTI
Čini se da diktatori posebno vole opremati novopripojene teritorije ogromnim i skupim infrastrukturnim projektima. 2018. je Putin osobno otvorio Krimski most – najdulji u Europi – tako što se prevezao preko njega kamionom. Iste je godine, jedna od prvih stvari koju je kineski vođa Xi Jinping učinio nakon što je Peking preuzeo Macau i Hong Kong bilo spajanje nekadašnjih portugalskih i britanskih teritorija s Kinom najduljim pomorskim mostom na svijetu. Most je otvoren s otprilike dvije godine zakašnjenja.
Putinov osjećaj poniženja pojačala je činjenica da se ovaj napad dogodio usred jake ukrajinske protuofenzive kojom je ukrajinska vojska preuzela kontrolu nad ključnim dijelovima teritorija pod ruskom okupacijom, uključujući u regijama koje je Putin nedavno anektirao.
Reakcija Ukrajinaca na eksploziju bila je instantna: memeovi su preplavili društvene medije. Mnogi su likovali.
Oduševljenje nije potrajalo.
Za Putina, čovjeka izjedenog ponosom i oportunizmom, sjedenje i čekanje nikada nije opcija. Odgovorio je na jedini način koji poznaje – izazvavši smrt i uništenje snagom koja je vjerojatno prirodna za bivšeg KGB-ovca.
To je također bio čin sebičnog očaja: sve glasnije kritike kod kuće, čak i od strane državne televizije, Putina su dovele u neobično ranjivu poziciju.
Što je sljedeće?
Davno prije napada u ponedjeljak, krajem kolovoza, general Kirilo Budanov, šef glavnog obavještajnog direktorata u ukrajinskom ministarstvu obrane, rekao je ukrajinskim novinarima da “moramo ući na Krim minimalno do kraja godine”, sugerirajući da postoji plan za odbacivanje ruskih snaga natrag na linije koje su postojale prije aneksije 2014. Taj plan podržava ogroman broj Ukrajinaca s kojima sam razgovarao, piše Bociurkiw.
Ali dok ima sposobnost napadati velike ukrajinske gradove – uključujući glavni grad – Rusija je pokazala da može izazvati ogromne štete. Napadi u ponedjeljak dovode ovaj sukob na najopasniju razinu od 2014., u trenutku kad su napetosti ionako bile visoke nakon Putinovih izjava kojima je dao do znanja da nije odbacio opciju korištenja taktičkog nuklearnog oružja.
Ne može se pretjerati s naglašavanjem važnosti napada na centar Kijeva u blizini zgrada vlade. Zapadni čelnici moraju to shvatiti kao da je prijeđena granica, na 229. dan rata.
Ono što je nevjerojatno važno je da Washington i saveznici iskoriste telefonske linije za diplomaciju i pozovu Kinu i Indiju – koje, pretpostavlja se, još uvijek imaju nekakav utjecaj na Putina – da se odupru pozivima na korištenje još smrtonosnijeg oružja.
U borbi protiv čovjeka koji se hrani slabošću i želi iskoristiti podjele, najvažnije što Zapad sada može učiniti jest pokazati odlučnost i jedinstvo. Vlade Zapada moraju shvatiti da retorika i sankcije neće previše utjecati na Putinove postupke. Moraju nastaviti naoružavati Ukrajince i pružati ključnu obuku, čak i ako to znači slanje vojnih stručnjaka bliže frontama da bi se tako ubrzala integracija tehnološki naprednog oružja.
Također, došlo je vrijeme da Zapad dodatno izolira Rusiju kroz sankcije na trgovinu i putovanja. Da bi to postiglo dovoljan utjecaj, moraju na svoju stranu pridobit Tursku i zemlje Golfskog zaljeva koje primaju mnogo ruskih turista.
Sve manje od ovih mjera samo će dopustiti Putinu da nastavi sa svojim bezumnim nasiljem i dodatno pogorša humanitarnu krizu koja će posljedice ostaviti na čitavu Europu. U Kremlju, slaba reakcija Zapada shvatit će se kao dozvola da mogu nastaviti koristiti energiju, migracije i hranu kao oružje u ovom sukobu.
Ovo je globalni rat, i moramo ga tako i tretirati, zaključuje Bociurkiw.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!