Bivši američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je europskim NATO članicama da im neće pomagati ako nisu uplaćivali propisanih dva posto BDP-a za obranu, u slučaju da pobijedi na izborima ove godine. Tako nešto otvorilo je temu obrambenih mogućnosti Europske unije i Europe u cijelosti, posebno jer postoji bojazan da bi ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro mogao krenuti u nove pohode.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani otvorio je temu europske vojske ili vojske EU-a, istaknuvši da je potrebnija više nego ikad. Time se pokrenuo domino efekt i zajednički zaključak lidera europskih zemalja je da se ne mogu oslanjati na Amerikance nego moraju brinuti sami za sebe.
Stoga, Newsweek je napravio analizu koliko je moguće toliko različitih politika, uređenja i kultura objediniti u jednu čvrstu i značajnu obrambenu silu. Ili, možda ne silu, ali dovoljno snažan skup da ga se ne može napasti bez ikakvog straha od posljedica.
Bivši dužnosnik NATO-a Edward Hunter Christie izjavio je da tako nešto nikad nije bilo ni razmatrano. Ali, vremena se mijenjaju. Rat hara Ukrajinom već dvije godine, a mnoge zemlje NATO-a nisu spremne za situaciju u kojoj bi on stigao do njihova praga.
Ipak, na stranu silna drama, čak i dolaskom Trumpa na vlast, NATO savez kakav poznajemo teško da bi se urušio. Nijedna članica to si ne može dozvoliti. Zato, kreiranje neke zasebne vojske na razini EU-a bi bilo štetno. No, ne znači da se ne bi trebalo pripremati za najcrnji scenarij. Bolje spriječiti…
Pa, u teoriji, kakva bi bila ta europska vojska? Svaka država bi morala rasformirati svoje snage, preusmjeravajući ih u veću, zajedničku supersilu.
Također, već postoji vojno osoblje EU-a, Njemačka i Nizozemska imaju integrirane brigade, a izvan EU-a Ujedinjeno Kraljevstvo ima prisna savezništva s nizom država poput Latvije, Norveške, Estonije i Nizozemske. Postoje džepovi regionalne suradnje, poput Nordijske obrambene suradnje, poznate i kao NORDEFCO, a neka vrsta europske vojske mogla bi se temeljiti na već postojećim strukturama.
I dok se o samoj strukturi može razglabati, ukratko, europska vojska izgledala bi kao NATO bez SAD-a i stoga ne bi mogla ispuniti istu ulogu bez masivnog povećanja obrambene potrošnje europskih država. Jer, Amerikanci su desetljećima snosili skupe vojne terete u Europi, uključujući pružanje logistike, zračnog prijevoza, komunikacije, obavještajnih i izviđačkih sposobnosti. Bez SAD-a, europske zemlje morale bi to osigurati same.
Nekako je na tome stalo. Bez jasnog vođe, nitko ne bi mogao razlučiti složene dinamike u igri i gurati promjene, a postizanje suglasnosti je zaista vrlo teško, posebno u “fragmentiranoj” Europi.
“Europska unija hitno mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost djelovanjem u svom susjedstvu i izvan njega”, stoji u zaključku Europskog parlamenta iz travnja 2023.
Tradicionalno lideri bi bile Francuska i Njemačka. Pritom, bitno je napomenuti da bi Francuska bila jedina nuklearna sila. Nijemcima pak nedostaje kapaciteta da bi bili istinski lideri, no u cijeloj priči ne treba zanemariti Poljake, koji su izrasli u nezanemarivu silu. Uskoro bi mogli postati najjača kopnena snaga u Europi.
Ali, zaključak cijele priče je da vrlo vjerojatno Europa neće ostati sama, NATO ostaje gdje jest. Velika Britanija neće okrenuti leđa Europskoj uniji, a i NATO se ojačava s dvije nove europske članice – Švedskom i Finskom. Da ne postoje dugoročni i konkretni planovi, to se inače ne bi počelo realizirati…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!