Američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa značajno povećanje budžeta za borbu protiv klimatskih promjena i kontrole oružja u proračunu koji obilježava oštar zaokret od njegova prethodnika, Donalda Trumpa.

Iz proračuna vrijednog 1.5 trilijuna dolara, koji bilježi 8 posto povećanja u osnovnom financiranju u odnosu na tekuću godinu, više milijardi će se ulagati u javni prijevoz i čišćenje okoliša, srezat će se financiranje graničnog zida, a pojačati za provjeru kupaca oružja, što su ciljevi drugačiji od onih prethodne administracije.

U tri mjeseca mandata kojim dominira pandemija, ovaj dokument nudi dugoočekivani uvid u Bidenov program te se njime započinju naporni pregovori s Kongresom po pitanju toga što će se naposljetku financirati.

Biden će za 14 milijardi dolara pojačati financiranje agencija koje se bave efektima emisija stakleničkih plinova, što je zaokret od Trumpove administracije koja je negirala klimatsku znanost.

Predsjednik će potrošiti milijune na bavljenjem s rastućim brojem djece bez pratnje koja se pojavljuju na južnoj granici zemlje sa Središnjom Amerikom, uključujući i 861 milijun dolara koji će se uložiti u tu regiju.

No u njegovom budžetu neće biti mjesta za izgradnju graničnog zida, Trumpovog prioriteta, te će povećati financiranje istrage agenata za imigraciju koji su optuženi za “bijelu supremaciju”.

Među najvećim predloženim povećanjima izdataka su škole u siromašnijim susjedstvima i istraživanje smrtonosnih bolesti osim covida-19, koji je dosad bio glavna preokupacija u Bidenovom mandatu.

Biden će potrošiti 6.5 milijardi dolara za pokretanje istraživačke skupine koja će se baviti bolestima, od raka do dijabetesa i Alzheimera, što je program koji zrcali njegovu dugogodišnju želju da iskoristi vladin proračun kako bi unaprijedio medicinska istraživanja.

Biden je tražio oko 715 milijuna dolara za ministarstvo obrane, što je kompromis između liberala koji podržavaju smanjenje troškova i konzervativaca koji žele povećanje vojne potrošnje.

Novac će koristiti Pentagonu za odvraćanje Kine, poticanje modernizacije inventara nuklearnih projektila i gradnje “klimatske otpornosti” u vojnim ustanovama.

Poznat kao “mršavi” proračun, Bidenov nacrt u petak samo je uvid u okvirne cifre “diskrecijskih” programa i odjela, gdje je Kongres nadležan da donese odluku na što želi potrošiti novac za fiskalnu godinu koja počinje u listopadu.

Bijela kuća je odgađala sastavljanje nacrta, kriveći otpor političkih dužnosnika tijekom Trumpove primopredaje vlasti i nijekanje da različiti interesi u pitanjima poput financiranja vojske igraju ulogu.

Nacrt ne uključuje Bidenova 2 trilijuna za infrastrukturu ili promjene u oporezivanju, rekao je administrativni službenik. Te promjene će biti uključene u prijedlog cjelovitog budžeta kasno u proljeće.

U 2020. fiskalnoj godini diskrecijska potrošnja iznosila je 1.6 trilijuna dolara, što je četvrtina ukupne potrošnje. Ostalo je za obvezne sfere poput starenja, invaliditeta, nezaposlenosti i zdravstvenih benefita.

Svaki od nacrta je tek prvi korak u procesu stvaranja proračuna kojeg će naposljetku izglasati Zastupnički dom i Senat u kojem demokrati drže tanku većinu.

Biden je povukao svoj inicijalni izbor, Neeru Tanden, koja je trebala voditi Ured za upravljanje i budžete nakon problema u zadobivanju podrške Senata. Ured trenutno vodi vršiteljica dužnosti Shalanda Young.