Već više od pet tjedana Turska se nosi s posljedicama katastrofalnog potresa magnitude 7.8 stupnjeva koji je pogodio jugoistok zemlje. Međutim, vlasti najvećeg i najgušće naseljenog grada u Turskoj, Istanbula, pod sve su većim pritiskom da se pripreme na mogućnost još jedne prirodne katastrofe nezamislivih proporcija.
“Izgledi za Istanbul nisu dobri. Nisu nimalo dobri,” kaže profesor Celal Sengor, jedan od najrenomiranijih geoznanstvenika u Turskoj, prenosi CNN.
“Ako u Istanbulu ne dođe do velikog potresa u sljedećih 20 godina, bit ćemo vrlo iznenađeni,” rekao je ovaj profesor s Tehničkog sveučilišta u Istanbulu za CNN. “Toliko smo blizu. To je samo vjerojatnost, no vjerojatnost je velika.”
U blizini Turske nalaze se dva ključna rasjeda – Sjevernoanadolijski i Istočnoanadolijski – što tu zemlju čini jednom od seizmički najaktivnijih regija na Zemlji. To je geološka realnost koja je pojačala strahove oko toga koliko je Istanbul spreman za potres.
Nekoć je Istanbul bio glavni grad Bizantskog, a potom i Osmanskog carstva, a u tom gusto naseljenom gradu danas živi oko 16 milijuna ljudi. Istanbul leži vrlo blizu Sjevernoanadolijskog rasjeda, koji se proteže na udaljenosti od 20 kilometara od Istanbula i kroz Mramorno more, prema informacijama iz Geološkog društva u Londonu.
Kroz povijest je ovaj rasjed prouzročio nekoliko katastrofalnih potresa, uključujući i onaj magnitude 7.6 koji je pogodio obližnji grad Izmir 1999. U njemu je poginulo preko 17.000 ljudi, a procjenjuje se da je čak pola milijuna raseljeno.
Stručnjaci danas procjenjuju da bi potres na Sjevernoanadolijskom rasjedu mogao dosegnuti magnitudu između 7.2 i 7.8 stupnjeva po Richteru, s katastrofalnim posljedicama za tursko žarište industrije i trgovine. Kada će do tog potresa doći, nemoguće je predvidjeti.
“Možemo prognozirati da će do potresa te magnitude doći uskoro, to je najbolje što možemo. Ne postoji način na koji bismo ga mogli predvidjeti,” kaže Sengor.
Studija koju su proveli opservatorij Kandilli i Institut za istraživanje potresa predviđa da bi, kada bi potres Istanbul pogodio u noći, moglo poginuti više od 14.000 ljudi. Neki stručnjaci pak vjeruju da će broj mrtvih biti mnogo veći.
“Moja procjena je oko 100.000. To će biti razorno,” kaže Sengor. “Ne možemo razmišljati samo o direktnim posljedicama trešnje tla, također treba razmišljati o onome što će uslijediti – pljačke, požari, epidemije. Bit će stravično.”
Istanbulska gradska općina trenutno prognozira da bi potres magnitude 7.5 na Sjevernoanadolijskom rasjedu mogao dovesti do uništenja otprilike 90.000 zgrada u gradu, a dodatnih 260.000 vjerojatno bi bilo značajno oštećeno. To je strašno predviđanje u kojem bi, ako se ostvari, oko 4.5 milijuna ljudi moglo ostati bez krova nad glavom, kažu gradski dužnosnici. To je više od četvrtine ukupne populacije Istanbula.
Sada, nakon što je preko 48.000 ljudi u Turskoj poginulo u potresu koji je zemlju pogodio prošlog mjeseca, vlasti u Istanbulu jure kako bi ojačali obranu od prirodne katastrofe koja bi grad, kažu stručnjaci, mogla pogoditi svakog trena.
Turkey's grand regeneration project aims towards one thing -- preparing for the next big earthquake. @NadaaBashir reports on the thousands of buildings in Istanbul that have been placed in 'high-risk' categories. pic.twitter.com/ELZ9mVdaNl
— Connect the World (@CNNConnect) March 15, 2023
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu je u sklopu tih napora pokrenuo ono što dužnosnici zovu “gradskim vodičem za pripravnost u slučaju katastrofe.”
Plan uključuje provizije za veće povlačenje sredstava iz gradskog budžeta za program pripravnosti, kao i detalje za osnivanje novih hitnih punktova kako bi građani mogli imati pristup skloništu, vodi i energiji. No glavni prioritet je sustav brzog skeniranja kojim se želi procijeniti koliko su zgrade u Istanbulu sigurne.
Više od tri godine općina provodi evaluacije za zgrade izgrađene prije 2000. godine, kada su nove regulacije za slučaj potresa stupile na snagu. Usluga je besplatna, a iz općine kažu da je broj prijava porastao za više od 100.000 od potresa u veljači.
Ozlem Tut, čelnica istanbulskog odjela za upravljanje potresima i urbani razvoj, kaže CNN-u da je, od 29.000 zgrada koje su dosad pregledane, čak 50 posto u opasnosti od kolapsa u slučaju potresa.
“Također smo identificirali 318 zgrada koje bi se mogle srušiti bez ikakvih oštećenja izazvanih potresom,” kaže ona.
I dok iz općine kažu da vode napore da osiguraju da grad bude spreman na potres, gradonačelnik – ključni član najveće oporbene stranke u Turskoj – kritizira turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, čija je vlada uvela takozvane “amnestije” u građevinskim zonama.
Od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, turska vlada je odobravala amnestije zgradama izgrađenima bez dozvole, kao i onima pri čijoj izgradnji se izvođači nisu pridržavali pravila – uključujući i pravila o osiguranju od potresa. Zbog toga danas raste strah za sudbinu istanbulskih kvartova imena “gecekondu.” Izraz doslovno znači “izgrađene preko noći”, a odnosi se na nebrojene zajednice sa zgradama izgrađenima u brzini i bez potrebnih dozvola, koje se najčešće nalaze u oronulim dijelovima grada.
Imamoglu želi stati na kraj takvim amnestijama.
Neki stanovnici ovih siromašnih kvartova kažu za CNN da si ne mogu priuštiti da odu, čak i ako njihovi domovi jesu u opasnosti.
“Naša zgrada nije jaka. Nema stupova, samo su cigle. No što možemo učiniti? To je koliba, izgradili smo ju sami,” kaže Sukriye Aldirmaz za CNN.
U kvartu Armutlu živi Sade Ozorman, koja kaže za CNN da nema previše nade da bi njena zgrada mogla preživjeti potres.
“Većina zgrada ovdje staro je preko 30 godina,” kaže ona. “Ne mislim da su čvrste. Želim se preseliti, ali stanarine su jednostavno previsoke.”
U mnogim takvim susjedstvima, oronule jednokatnice pretvorene su u rezidencijalne stambene blokove za profit. Usprkos upitnicima oko sigurnosti, mnogi od tih blokova dobili su legalni status preko vladinih amnestija.
Ti strahovi, ipak, nisu rezervirani samo za zajednice gecekondu. Nesigurnima se smatraju mnogi siromašni kvartovi u gradu koji su izgrađeni prije implementacije regulacija.
Sukru Karali, građevinski poduzetnik iz okruga Bagcilar, kaže za CNN da nema povjerenja u integritet zgrada koje je pomogao izgraditi na tom području, uključujući i vlastiti dom.
“Te zgrade izgrađene su ranih 90-ih. Kako možete biti sigurni u njih?” kaže Karali. “Vrlo je zabrinjavajuće, ali ne možemo ništa učiniti. Sve ovisi o tome u kakvoj ste financijskoj situaciji.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare