Potrebno je ukloniti prepreke za slobodno kretanje osoba s invaliditetom i savjetovati se s njima prije donošenja novih mjera, zatražili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici.

Izvješće o zaštiti osoba s invaliditetom putem peticija: naučene lekcije usvojeno je u srijedu s 579 glasova za, 12 protiv i 92 suzdržana.

Zoran primjer s kolikim se poteškoćama susreću osobe s invaliditetom pokazao je grčki zastupnik, prikovan za kolica, koji njima nije mogao do govornice u Europskom parlamentu pa je govorio iz klupe.

Stelios Kimporopulos (EPP), koji boluje od od spinalne mišićne atrofije, smatra da je izvješće rezultat predstavki europskih građana što pokazuje da EP čuje njihove probleme, ali i da brojke govore za sebe.

“Samo jedan posto svih predstavki u odboru odnosi se na teme u vezi s invaliditetom iako imamo 87 milijuna osoba s invaliditetom u EU”, poručio je Kimporopulos kolegama sa svog zastupničkog mjesta.

Izvjestitelj Alex Agius Saliba iz redova socijaldemokrata rekao je da bi bijela iskaznica za invaliditet, kojom se osobama s invaliditetom olakšava ostvarivanje njihovog prava na slobodno kretanje, trebala biti obvezna u svim državama članicama.

Izvješće stoga pozdravlja plan Europske komisije da do kraja 2023. iznese prijedlog takve europske iskaznice koja bi bi bila priznata u svim članicama Unije.

U izvješću se naglašava potreba za većom razmjenom dobrih praksi među državama članicama i potiče se savjetovanje s organizacijama osoba s invaliditetom u svakoj fazi prije donošenja mjera.

EP poziva Komisiju da predstavi opsežan i sveobuhvatan pregled zakonodavstva EU-a i programa financiranja kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD).

Njemica Katrin Langensiepen (Verts/ALE), također zastupnica s invaliditetom, upozorila je tijekom rasprave da dvorana još uvijek nije pristupačna za osobe u kolicima i pozvala zastupnike da se prestanu skrivati iza strategija. “Uključivo društvo mora biti samo po sebi razumljivo, a ne formalnost”, rekla je.

Langensiepen je kritizirala što za vrijeme govora predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen u EP-u nije bio osiguran prijevod na znakovni jezik. Slovenski eurozastupnik Milan Brglez (S&D) naveo je da bi se trebalo omogućiti podnošenje predstavki na nacionalnim znakovnim jezicima i da slovenski ustav to predviđa.

Nezavisni mađarski eurozastupnik Adam Kosa na znakovnom je jeziku pohvalio napredak postignut u posljednjih 12 godina, ali i naglasio da je zaposleno samo 50,8 posto osoba s invaliditetom.

“Govoreći o pravima osoba s invaliditetom, čini nam se da je Unija u 50-im godinama prošloga stoljeća”, rekla je Šveđanka Abir Al-Sahlani (Renew) i dodala kako je osobe s invaliditetom pandemija koronavirusa posebno pogodila.

Loucas Fourlas iz redova europskih pučana rekao je da su osobe bez poteškoća u pandemiji u kratkom razdoblju doživjele ono što osobe s invaliditetom doživljavaju svaki dan – isključenost i ograničenu mobilnost.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) podržava pristupanje EU-a svim međunarodnim instrumentima kojima se promiče zaštita osoba s invaliditetom, ali je upozorila da implementacija nije ista u svim članicama Unije.

Glavak je kao “sjajan primjer” navela Hrvatsku koja je “kao treća država u svijetu, prije brojnih gospodarski razvijenijih zemalja, ratificirala Konvenciju i pripadajući Protokol”.

“Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom postoji još od 2008. godine, a 2017. donijeli smo Nacionalnu strategiju kako bismo osobe s invaliditetom uključili u zajednicu, sve im učinili pristupačnijim i uveli ih na tržište rada. U proteklih pet godina postignut je najveći napredak u kvaliteti života osoba s invaliditetom, a postoji jasna vizija za nadolazeće razdoblje”, dodala je Glavak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.