Gradovi diljem Europe trebaju postati zelenija i privlačnija mjesta za život, istaknuli su u petak sudionici europskog Zelenog tjedna, na kojem se govorilo o Sporazumu zelenih gradova iz listopada prošle godine.

Radi se o inicijativi koja okuplja gradonačelnike i načelnike lokalnih vlasti u Europi s ciljem da se ostvari ambiciozni cilj EU-a, nulto zagađenje zraka, vode i tla.

Namjera je organizirano i sustavno napredovati u kakvoći zraka i vode, u kružnom gospodarstvu u upravljanju komunalnim otpadom, očuvati bioraznolikost i smanjiti onečišćenje bukom u gradovima u kojima živi oko 70 posto europskog stanovništva.

“Inicijativa je od iznimo važna za cijeli planet”, ocijenio je Emmanuel Disabato, belgijski europarlamentarac, član Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju Europskog odbora regija.

“Ova inicijativa stiže u pravo vrijeme kako bi se postigao novi zeleni oporavak. Ključnu ulogu imaju lokalne vlasti koje će provoditi 70 posto zakona”, dodao je.

Joaana Drake, direktorica Uprave za poduzetništvo pri Europskoj komisiji iznijela je podatak kako u Europi 400 tisuća ludi godišnje umre prerano.

“Situacija je zabrinjavajuća u posljednje vrijeme jer studije pokazuju kako zagađenje zraka i prevelika buka jako puno utječu na ljudsko zdravlje i okoliš”, rekla je Drake.

Francuski Grenoble se na putu da postane zeleni grad okrenuo biciklizmu i javnom prijevozu. “Imamo 320 kilometara biciklističih staza, a sve više stanovnika Grenobla koristi bicikl i javni prijevoz. Posebno smo uključili djecu koja od kuće do škole idu baš biciklom”, rekao je zamjenik gradonačelnika tog francuskog grada Gilles Namur.

Dodao je da je gotovo u cijelom gradu brzina automobila ograničena na 30 kilometara na sat i najavio plan da do iduće godina sva kućanstva budu opskrbljena zelenom energijom iz obnovljivih izvora.

Ovogodišnja zelena prijestolnica Europe, Lahti u Finskoj pionir je u zaštiti okoliša i nagrađen je za izvrsnost svojih ekoloških akcija na polju kvalitete zraka, upravljanja, gospodarenja otpadom, zelenog rasta i ekoloških inovacija.

Milla Bruneau, direktorica finskog projekta Europske zelene prijestolnice u veljači je Hini izjavila kako je cijela zelena priča krenula očuvanjem jezera Vesijärvi u tom finskom gradu. Ono se prvo očistilo, jer je bilo jedno od najzagađenijih jezera u Finskoj, a potom se krenulo u poribljavanje.

“U jezeru u slivu Enonselk krenulo se u poribljavanje pa se, kao rezultat svega, znatno smanjilo cvjetanje plavih algi”, kazala je Bruneau.

Prvi potpisnici Sporazuma o zelenom gradu su Lahti i Turku u Finskoj, Argostoli i Fyli u Grčkoj, Cesena u Italiji, Oslo u Norveškoj, Braga, Cascais, Guimarães, Penafiel, Póvoa de Varzim i Torres Vedras u Portugalu te Logroño u Španjolskoj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.