Ruska vojska objavila je da je izvela nove zračne napade u Ukrajini, na 76 ukrajinskih vojnih ciljeva.

"Taktičke zračne snage Oružanih snaga Rusije granatirale su 76 vojnih ciljeva", rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov.

Pogođena su dva skladišta streljiva i brojni položaji vojnika te vojni konvoji, rekao je Konašenkov, pri čemu je život izgubilo više od 320 neprijateljskih vojnika.

Rusija je ispalila projektile na daljnjih 38 vojnih ciljeva. Konašenkov tvrdi da je uništeno šest skladišta streljiva i da je oboreno nekoliko ukrajinskih projektila Točka-U. Izvješće nije bilo moguće neovisno provjeriti.

Hrvatski Caritas uputio je danas dva tegljača humanitarne pomoći Ukrajini koju je nabavio uz pomoć novčanih darova građana i tvrtki u posljednja dva mjeseca. Pošiljka sadrži 74.400 gotovih dnevnih obroka.

Do sada je Caritas Hrvatske biskupske konferencije, u suradnji s partnerskim Caritasom Spes, jednom od dviju nacionalnih Caritasovih organizacija u Ukrajini, poslao 13 tegljača humanitarne pomoći izravno u Ukrajinu.

Ruska vojska objavila je u četvrtak da je izvela nove zračne napade na Ukrajinu na 76 ukrajinskih vojnih ciljeva.

"Taktičke zračne snage Oružanih snaga Rusije granatirale su 76 vojnih ciljeva", rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov.

Pogođena su dva skladišta streljiva i brojni položaji vojnika i vojni konvoji, rekao je Konašenkov, pri čemu je život izgubilo više od 320 neprijateljskih vojnika.

Rusija je ispalila projektile na daljnjih 38 vojnih ciljeva, rekao je.

Konašenkov tvrdi da je uništeno šest skladišta streljiva i da je oboreno nekoliko ukrajinskih projektila Točka-U.

Izvješće se nije moglo neovisno provjeriti.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe u četvrtak je pozvala na osnivanje „ad hoc međunarodnog kaznenog suda“ kako bi se sudilo „počiniteljima zločina u agresiji nad Ukrajinom“ koju je prije dva mjeseca napala Rusija. 

Skupština tog tijela sa sjedištem u Strasbourgu priopćenjem je pozvala 46 „država članica i promatrača Organizacije“ da „hitno uspostave“ takav sud s „mandatom za istraživanje i kazneni progon“ za zločine agresije „koje su navodno počinili politički i vojni čelnici Ruske Federacije".

Sud bi trebao „primjenjivati definiciju ratnog zločina“ određenu međunarodnim pravom te bi sjedište trebao imati u Strasbourgu zbog „sinergije postojanja uz Europski sud za ljudska prava (ECHR)“, pravosudni dio Vijeća Europe, smatra skupština tog tijela. 

Vijeće će ovaj tjedan održati proljetno zasjedanje posvećeno „posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu“. 

Predloženi sud trebao bi imati ovlasti izdavati „međunarodne tjeralice bez ograničenja imunitetom“ država ili čelnika, poručila je skupština, „užasnuta“ ratom u Ukrajini i zgrožena informacijama o „zločinima nad civilima“. 

„U jednoglasno usvojenoj rezoluciji“ skupština je također izrazila „zaprepaštenost brojnim izvješćima o korištenju silovanja i mučenja kao ratnog oružja“, praksama koje su „prema međunarodnom kaznenom pravu prepoznate kao ratni zločini“. 

Od isključenja Rusije iz Vijeća Europe 16. ožujka ono ima 46 članica. Parlamentarna skupština ima 306 članova iz nacionalnih parlamenata. Okuplja se četiri puta godišnje u okviru plenarne jednotjedne sjednice u Strasbourgu.

Ukrajinska državna tužiteljica u četvrtak je objavila da je podignuta optužnica protiv desetero ruskih vojnika zbog zločina u ukrajinskom gradu Buči. 

"Mi ne napadamo Rusiju", rekao je Biden. 

"Washington pomaže Ukrajini da se sama obrani od ruske agresije. Rusija je agresor", rekao je američki predsjednik i dodao da svijet zbog toga mora Rusiju pozvati na odgovornost. 

Biden se referirao na izjavu ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova koji je rekao da NATO vodi posrednički rat jer isporučuje oružje Kijevu.

Moskva redovito tvrdi da ne vodi invaziju nego specijalnu vojnu operaciju protiv vlade u Kijevu. 

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je četvrtak da njegova organizacija čini sve što može da se omogući evakuacija boraca i civila iz čeličane Azovstalj, a dok je bio u Kijevu u gradu su odjeknule dvije eksplozije, javljaju agencije.

"U ovom trenutku vam samo mogu reći da činimo sve što možemo da se to dogodi. Neću se upuštati ni u kakav komentar koji bi mogao potkopati tu mogućnost", rekao je Guterres nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu.

Više čitajte OVDJE.

Gradsko vijeće Kijeva na svom Telegram kanalu navodi da je dvije eksplozije u okrugu Ševčenkovski izazvala Rusija.

Dužnosnici kažu da su sve hitne službe na terenu, ali se informacije o potencijalnim žrtvama još razjašnjavaju.

Eksplozije su se dogodile prilikom posjete glavnog tajnika UN-a ukrajinskom glavnom gradu.

Ukrajinski istražitelji identificirali su "više od 8000" mogućih ratnih zločina od početka ruske invazije u veljači, rekla je u četvrtak glavna ukrajinska tužiteljica Irina Venediktova.

“Riječ je zapravo o 8600 slučajeva koji se odnose strogo na ratne zločine i više od 4000 slučajeva koji su povezani s ratnim zločinima”, precizirala je. Mogući zločini uključuju: "ubojstva civila, bombardiranje civilne infrastrukture, mučenja i "seksualne zločine na okupiranim područjima Ukrajine."

Tužitelji istražuju i “korištenje zabranjenog oružja”, a u istragu je uključeno više od 8000 ljudi, rekla je. 

Više pročitajte OVDJE.

Slovenski predsjednik Borut Pahor sastao se u četvrtak u Berlinu s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, a među temama razgovora bio je rat u Ukrajini, te situacija na zapadnom Balkanu.

"Konstatirali smo  da u ovakvoj situaciji kakva je danas nije moguće reći ništa drugo nego da ćemo napraviti sve da Ukrajini pomognemo da se obrani pred ovom agresijom, i to politički, vojno, moralno i u svakom drugom pogledu", kazao je za RTV Slovenija slovenski predsjednik.

"Izrazili su veliku zabrinutost zbog tako izrazitog kršenja međunarodnog poretka. Suglasili su se da se ruski napadi moraju što prije okončati  i da diplomacija mora ponovo dobiti prostor, te afirmirati mirno rješenje", navedeno je u priopćenju.

Američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa 33 milijarde dolara za potporu Ukrajini i nove alate za izvlačenje financijskih sredstava od ruskih oligarha.

Golem zahtjev za financiranje uključuje preko 20 milijardi dolara za oružje, streljivo i drugu vojnu pomoć, kao i 8,5 milijardi dolara izravne ekonomske pomoći vladi i tri milijarde dolara humanitarne pomoći. Opširnije o novoj američkoj pomoći pročitajte OVDJE.