Čile sljedeći mjesec čeka polarizirani drugi krug izbora nakon što je u nedjelju ultra desničarski bivši kongresnik Jose Antonio Kast pobijedio u prvom krugu izbora ispred ljevičarskog zastupnika i bivšeg prosvjednog vođe Gabriela Borića, pokazali su u ponedjeljak izborni rezultati.

Nakon gotovo 97 posto prebrojanih glasova, Kast je osvojio 27.94 posto, a Borić 25.75 posto, sa značajnom razlikom između njih i ostalih kandidata, iako su obojica bila daleko od osvajanja većine potrebne za direktnu pobjedu.

Umjereniji kandidati desnog centra prošli su dobro, što je potencijalni plus za Kasta, koji je favorit u drugom krugu izbora koji će se održati 19. prosinca.

“Bila je bolja noć za desnicu nego što je itko očekivao”, rekao je Gonzalo Cordero, politički savjetnik i kolumnist.

“Danas, velika je vjerojatnost da će Kast pobijediti na predsjedničkim izborima. Kast će morati počiniti vrlo značajne greške u naredna tri tjedna da izgubi.”

Izbori, koji su u ovoj andskoj državi izazvali najviše podjela od povratka demokraciji 1990. godine, podijelili su glasače između onih koji traže promjenu čileanskog modela slobodnog tržišta i onih koji zahtijevaju snažniji odgovor na kriminal i imigraciju.

Izbori dolaze dvije godine nakon ponekad nasilnih prosvjeda kojima su Čileanci zahtijevali unaprjeđenje životnih uvjeta. Prosvjedi su doprinijeli reformi ustava iz ere Pinocheta te su bili poligon za kandidaturu Borića, koji je veći dio utrke držao udobno vodstvo.

No rastući umor Čileanaca zasićenih političkim nasiljem, uz raširenu percepciju da je kriminal u porastu, bili su poticaj Kastu.

“Danas su Čileanci progovorili”, rekao je Kast u dugom govoru pristašama nakon što su pristigli rezultati, ciljajući kriminal i nered kao što je činio veći dio kampanje, uspijevši prodrijeti u strahove od prosvjednog nasilja i imigracije.

Rekao je da su izbori bili izbor između “slobode i komunizma”, što je bilo podrivanje Borićevih ljevičarskih saveza, koji uključuju Komunističku stranku.

Borić se u svome vlastitom govoru dotakao kriminala i trgovine drogom, nešto što je rijetko činio uoči glasovanja, te je priznao potrebu da proširi glasačku bazu.

“Kampanja je da nada pobijedi strah”, rekao je. “Moramo gledati u daljinu i dolaziti do ljudi izvan naših granica.”

Kast, 55-godišnji otac devetero djece, pohvalio je neoliberalno “ekonomsko nasljeđe” bivšeg diktatora Augusta Pinocheta. Zbog njegovih iskrenih govora, općeg konzervativizma i ponekad ekscentričnih ideja, poput prijedloga da se izgradi jarak kako bi se suzbilo ilegalno useljavanje, često ga se uspoređuje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom.

Ljevičarski zastupnik hrvatskog porijekla Gabriel Borić (35), koji je 2011. predvodio studentske prosvjede za bolji obrazovni sustav, obećao je da će odbaciti “laissez-faire” gospodarski model, jačati zaštitu okoliša i prava domorodaca. Općenito, on predstavlja značajan zaokret s dugogodišnjih konzervativnih prema centrističkim politikama.

Iznenađenje je bio ekonomist Franco Parisi, koji živi u SAD-u i tijekom kampanje se uopće nije pojavio u Čileu, a bio je na trećem mjestu s oko 13 posto glasova. To bi moglo biti dobro za Kasta, koji, iako više udesno po pitanju društvenih i kulturoloških problema, dijeli mnoga Parisijeva konzervativna ekonomska uvjerenja.

Kandidat desnog centra Sebastian Sichel i lijevog centra Yasna Provoste dobili su 12.7 posto odnosno 11.65 posto glasova.

Trenutni predsjednik desnog centra, Sebastian Pinera, prema ustavu nema mogućnost tražiti reizbor.

Kast i Borić će nastojati u drugom krugu pridobiti glasače Sichela, Parisija i Provoste, zbog čega bi umjereni kandidati mogli imati odlučujuću ulogu u finalnom rezultatu.

“Neću glasovati za Gabriela Borića, a imam pragmatične razlike s Kastom, no kasnije ću komunicirati bilo kakvu odluku”, rekao je Sichel nakon pristizanja rezultata, dodavši da je čestitao Kastu na drugoj rundi. “Ne želim da ekstremna desnica pobijedi u Čileu.”

Čileanci su u nedjelju birali i 155 zastupnika Zastupničkog doma, 27 od 50 senatora te 16 regionalnih vijeća.

Zastupnici iz ultra desnih i konzervativnih koalicija, po trenutnim projekcijama, osvojit će 23 mjesta u Senatu, a zastupnici iz koalicija lijevog centra i ultra ljevice s 22. Preostalih pet mjesta pripalo bi nezavisnima koji nisu u nijednoj većoj političkoj koaliciji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram