Živci okupatora Krima na rubu su zbog rata koji im se sve više približava.
U razgovorima koji su se odvili putem sigurnih kanala komunikacije, ljudi koji žive na Krimu otkrili su da se osjeća rastuća napetost jer sve više očekuju pojavu izravnih sukoba. Kažu i da se diverzantske i partizanske skupine već okupljaju na teritoriju koji je Rusija nezakonito pripojila 2014, piše Politico.
Frustraciju i paniku potiče sve, od regrutacije do ogromnih cijena. Jedna je osoba ispričala o ogorčenosti zbog pomanjkanja bolničkih mjesta do kojeg je došlo zbog dovoženja ruskih ranjenika s fronta. Drugi izvor je ispričao kako ljutita ruska elita pokušava prodati svoje luksuzne kuće za odmor, ali ne nalaze kupce.
Kada je Vladimir Putin pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu u veljači, malo je ljudi očekivalo da će ukrajinske snage devet mjeseci kasnije prijetiti da će povratiti Krim. Međutim, to više ne izgleda vojno nemoguće, nakon što su kijevske dobro organizirane trupe pokazale da mogu istjerati ruske snage u ofenzivnim operacijama oko Harkiva u sjeveroistočnoj Ukrajini te oko Hersona na jugu.
Tamila Tasheva, stalna predstavnica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na Krimu, ima velike nade da će poluotok ponovno završiti u ukrajinskim rukama.
“Da, naravno, sasvim je moguće da ćemo dobiti Krim natrag. Naš cilj je povratak cijelog našeg teritorija, što naravno uključuje i Krim”, rekla je za POLITICO.
Tasheva je zauzeta pripremom planova za ono što će se dogoditi nakon što Krim bude oslobođen i izrađuje pravni okvir za rješavanje složenih pitanja tranzicijskog prava koja će se pojaviti. Ona kaže da bi Kijev više volio da se poluotok vrati bez borbe, ali da bi “vojni put mogao biti jedino rješenje”.
“Situacija je sada vrlo drugačija u odnosu na 2014. Puno komuniciramo s ljudima na Krimu i oni su sve više ljuti zbog visokih cijena hrane i nestašice lijekova. Došlo je i do porasta antiratnih prosvjeda, posebno od početka novačenja i djelomične mobilizacije”, tvrdi Tasheva.
Potvrdila je i da ljudi formiraju antiruske partizanske skupine.
Protiv okupatora
Za Putina je Krim dugo bio sveta stvar, čak ga je nazvao “neodvojivim dijelom Rusije”, što je izazvalo strah na Zapadu da bi to mogla biti strateška crvena linija. Taj strah je dodatno ojačao bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je govoreći o bilo kakvom napadu na Krim poručio:
“Sudnji dan će doći vrlo brzo i teško. Bit će vrlo teško naći se u zaklonu”, rekao je Medvedev, sada zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, ranije ove godine u komentarima koje je prenijela novinska agencija TASS.
Ipak, neustrašivi Ukrajinci su od kolovoza opetovano napadali ruske ciljeve na Krimu, uključujući zračne baze i brodove, ali napetosti su dramatično porasle nakon eksplozije 8. listopada koja je oštetila Kerčki most, vitalnu opskrbnu liniju između Rusije i Krima, za što Ukrajina nije nikad službeno preuzela odgovornost.
Ljudi s kojima je POLITICO razgovarao ne mogu se imenovati zbog njihove vlastite sigurnosti, no među njima su poslovni ljudi, odvjetnici i informatičari.
“Nakon toga je nastala panika. Od tada su časnici i vojnici selili svoje obitelji natrag u Rusiju. I bogati su pokušavali prodati svoje nekretnine u vrijednosti od 500.000 do milijun dolara, ali tržište je mrtvo”, rekao je jedan IT radnik.
“Zbog sankcija je dosta ljudi ostalo bez posla, a cijene svega, pogotovo hrane, su skočile u nebo, a nema ni velikog izbora. Ako ste prije veljače zarađivali 1.000 dolara mjesečno, sada trebate imati oko 3.000 dolara da budete tu gdje ste bili, a kako ćete to učiniti kada je turistička industrija mrtva,” dodao je.
Sugovornici su se također dotaknuli sve češćeg formiranja partizanskih skupina.
“Moja grupa domoljuba dobro se poznaje: godinama smo učili i radili zajedno i vjerujemo jedni drugima – pripremamo se i razumijemo da će tajnovitost odrediti učinkovitost naših akcija”, rekao je bivši bankar, koji je tvrdio da vodi skupinu sa sedam osoba.
“Uokolo ima mnogo provokatora i Rusi su zabrinuti, pa smo na oprezu. Znamo druge partizanske skupine, ali ne komuniciramo aktivno iz sigurnosnih razloga. Imamo dogovor sa šefom policije koji razumije da Rusija gubi i zabrinut je — dat će nam ključ svog arsenala kada bude potrebno uz naše obećanje da ćemo kasnije za njega reći dobru riječ”, rekao je.
Predstavljaju li takve skupine bilo kakvu ozbiljnu prijetnju, ostaje za vidjeti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare