Napadi hutista produbljuju krizu i jačaju strah od šireg regionalnog sukoba. Uloga Kine u tome je do sada bila ograničena, a recentna događanja bi mogla staviti Kinu pred novi test.
Velik diplomatski izazov
Napadi na jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta promijenili su globalnu trgovinu i osnažili strahove od šireg regionalnog sukoba gotovo četiri mjeseca nakon početka rata između Izraela i Hamasa.
Kina je do sada pozivala na prekide napada na civilne i trgovačke brodove, ali mnogi smatraju da takav pristup nije dovoljan, pogotovo ako se uzmu u obzir ambicije Kine, piše CNN.
“Oprezan ili neodlučan kineski odgovor baca tešku sjenu na njegove ambicije u borbi da postane odgovorna globalna sila”, rekao je Mordechai Chaziza, stručnjak za odnose Kine s Bliskim istokom.
Budući da Peking ne pokazuje želju za direktnim uključenjem u sukob, SAD ih potiče da izvrše pritisak na Iran, koji obučava, financira i oprema hutiste.
Ovo je također diplomatski izazov za kineskog čelnika Xi Jinpinga, koji je posljednjih godina obećao promicanje mira na Bliskom istoku u sklopu svoje inicijative pružanja alternative sigurnosnom poretku pod vodstvom Zapada.
Rastrgani između Irana i zaljevskih zemalja
Hutisti u Jemenu počeli su ispaljivati projektile i bespilotne letjelice na brodove u Crvenom moru sredinom studenog, u, kako kažu, činu solidarnosti s Palestincima. Međutim, metom su ubrzo postali brodovi koji nemaju veze s Izraelom.
Tjednima je reakcija kineske javnosti bila prilično prigušena; nije osudila napade, niti su njeni ratni brodovi odgovorili na pozive u pomoć s napadnutih brodova.
Kina je također odbacila multinacionalnu koaliciju predvođenu SAD-om za zaštitu brodova koji prolaze kroz Crveno more, iako mornarica kineske vojske ima operativnu jedinicu za borbu protiv piratstva u Adenskom zaljevu i bazu za podršku u obližnjem Džibutiju.
Njihovi dužnosnici opetovano su naglašavali da je kriza na Crvenom moru proizvod sukoba u Gazi, navodeći prekid vatre između Izraela i Hamasa kao glavni prioritet.
Od početka rata između Izraela i Hamasa, Kina se nastojala predstaviti kao alternativa američkoj moći, izražavajući podršku težnjama Palestinaca i kritizirajući Izrael i SAD zbog humanitarne krize u Gazi.
“Kina nema interesa pridružiti se zapadnoj koaliciji koju predvode Sjedinjene Američke Države. Takva bi akcija ojačala poziciju SAD-a kao regionalnog hegemona i oslabila kineski položaj u regiji”, rekao je Chaziza.
Na sastancima s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Bangkoku tijekom vikenda, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pozvao je Peking da iskoristi svoj utjecaj na Iran kako bi zaustavio napade.
“Peking kaže da pokreće inicijativu s Iranom, ali sigurno ćemo sačekati da vidimo rezultate prije nego što dalje komentiramo koliko je efektivno”, kazao je.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u međuvremenu je priopćilo da je Kina aktivno deeskalirala situaciju od prvog dana i bila u bliskoj komunikaciji s raznim stranama kako bi aktivno radila na ublažavanju napetosti u Crvenom moru.
Sve ovo stavlja Kinu u neugodnu poziciju: mora uspostaviti ravnotežu između Irana, protuameričkog saveznika, i zaljevskih zemalja, nedvojbeno važnijih ekonomskih partnera Kine u regiji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!