Više nego ikad, trgovački lanci žele uvesti trend zdrave hrane čak i kad je riječ o slatkišima.
Tako su njemački lanci Rewe, Penny, Aldi i Edeka već najavili kako će uvesti oznaku Nutri-Score za namirnice za gotovo sve vlastite brendove do 2024. godine, a sve za dobrobit svojih kupaca, piše Fenix magazin.
Nutri-Score je nutricionistička oznaka koja nutritivnu vrijednost proizvoda pretvara u jednostavan kod koji se sastoji od 5 slova: tamno i svijetlo zelena, žuta, narandžasta i crvena.
Nutri-Score označuje kvalitetu namirnice i uzima u obzir hranjive tvari koje treba izbjegavati, ovisno o energetskoj vrijednosti i količini šećera, zasićenim mastima i soli, te one pozitivne odnosno količina vlakana, proteina, voća, povrća i orašastih plodova, maslinovog, orahovog i repičinog ulja. Tako npr. slovo A na zelenoj podlozi označava proizvod koji ima dobre rezultate u pogledu ukupne hranjive vrijednosti, dok se hrana s crvenim E treba konzumirati samo umjereno.
Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oznake hranjivih vrijednosti koje se nalaze sa prednje strane ambalaže proizvoda, potrošačima mogu pomoći da usvoje zdravije prehrambene navike.
Previše slatkiša izaziva iscrpljenost
Prema podacima Savezne udruge njemačke konditorske industrije, svatko od nas godišnje unese oko 31 kilogram šećera, što je znatno više od preporučenih 25 grama. To je oko 84 grama dnevno. Njemački proizvođači slastica prošle su godine proizveli četiri milijuna tona slatkiša i grickalica, prenosi Fenix magazin.
Ljudi koji jedu puno šećera trajno se osjećaju iscrpljeno i umorno. Često imaju problema s koncentracijom. Bez obzira na zdravstvene rizike poput pretilosti, dijabetesa i karijesa koji prijete zbog česte konzumacije. Savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL) preporučuje da slatkiši ne bi trebali činiti više od deset posto dnevnog energetskog unosa djece za uravnoteženu prehranu. Prema istraživanju ministarstva iz 2021., odrasli potrošači kažu da svaki dan pojedu oko 27 posto slatkiša i grickalica.
Posljedice loše prehrane i previše šećera tada se pokazuju kao prekomjerna težina na vagi.
Stoga se supermarketi i diskonti žele suprotstaviti ovom razvoju. Mijenjat će recepte vlastitih brendova i prilagođavati sastojke, prenosi derwesten.de.
Lidl u akciji
Lidl je već prilagodio sadržaj šećera i soli u vlastitim proizvodima 2021. godine. Do 2025. očekuje se pad udjela za 20 posto. Šećer se zamjenjuje zaslađivačima i postupno se smanjuje udio šećera. Diskont više ne želi reklamirati nezdrave, zašećerene dječje proizvode. Ostali tržišni igrači također sudjeluju. Aldi planira smanjiti masnoće, šećer i sol u svojoj robnoj marki. U Rewe, Penny i Edeka, ovaj razvoj je u punom zamahu već nekoliko godina. Prema vlastitim izjavama, svi trgovci žele i dalje redovito provjeravati i poboljšavati sastojke svojih robnih marki.
“Potrošači koji misle da je Nutri-Score individualni prehrambeni savjet u velikoj su zabludi. Svatko tko kupuje samo proizvode sa zelenom oznakom daleko je od toga da čini dobro svom zdravlju”, kaže Armin Valet iz potrošačkog centra u Hamburgu.
Ipak, može vidjeti i pozitivne stvari o etiketi s peterostupnom ljestvicom slova na prednjoj strani pakiranja. Potrošači mogu bolje procijeniti nutritivnu vrijednost proizvoda jer Nutri-Score uzima u obzir važne hranjive tvari kao što su šećer, sol ili zasićene masti.
“No, vjerojatno će biti stvarno dobro tek ‘kad svi proizvodi budu međusobno usporedivi'”, smatra Valet. Trenutačno je, međutim, svakako poticaj proizvođačima da smanje udio masti, šećera i soli. Među proizvođačima koji sudjeluju su i neki teškaši kao što su Danone, Nestlé i Dr. Oetker.
Trenutno se ne može reći hoće li se trgovci u budućnosti odreći veće količine slatkiša. Samo je ovo već sigurno: diskonti poput Lidla i Aldija uskoro će htjeti prodavati samo dječju hranu u atraktivnoj ambalaži, pa čak i potpuno izostaviti reklame za nezdravu hranu za djecu i mlade. U Engleskoj sada čak postoji zabrana reklamiranja slatkiša između 5.30 i 21 sat na televiziji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare