Da, u studenom 2024. Donald Trump bi se mogao vratiti u Bijelu kuću.
Ovaj scenarij iz noćnih mora za Europljane vraća ih u vrijeme kada su morali podnositi najveći teret nesuglasja i napetosti tijekom četverogodišnjeg mandata bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Vjerojatno su se nadali da nikada više neće morati razmišljati o njemu.
Činjenica da se njegov nasljednik, Joe Biden, pokazao kao jedan od najproeuropskih američkih predsjednika u povijesti pomogla je isprati loše osjećaje iz vremena Trumpove vlasti. Je li se Trump zaista poigravao idejom povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a? Moguće je. Je li stvarno nazvao Europsku uniju “neprijateljem” i Bruxelles, sjedište institucija Europske unije, “paklenom rupom”? Vjerojatno. Ono što je važno, međutim, jest da više nije na vlasti.
Ipak, kako Joe Biden ulazi u posljednju godinu svog prvog mandata, Europljani su prisiljeni suočiti se s činjenicom da bi on mogao napustiti Bijelu kuću, a Trump bi mogao ponovno postati ključna figura. Tijekom vikenda istraživanje ABC News-a pokazalo je da Trump vodi u anketama protiv sadašnjeg predsjednika za gotovo 10 postotnih bodova. Iako je ta anketa kritizirana kao “neobična”, Trump dosljedno ostvaruje bolje rezultate od ostalih republikanskih predsjedničkih kandidata, što sugerira da će vjerojatno osvojiti stranačku nominaciju.
Ako bi Donald Trump pobijedio na izborima, Europa bi dobila još kontroverzniju i nevjerojatniju njegovu verziju. Ne samo da bi najavio svoju sklonost napuštanju NATO-a već bi to i ostvario ili slijedio svoje nedavno obećanje o sklopljenju “mirovog sporazuma” s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u vezi Ukrajine, a sve to bez konzultacija s Ukrajinom i EU-om.
Iako neki europski političari pozdravljaju takav razvoj događaja, poput mađarskog premijera Viktora Orbána koji tvrdi da bi Trump mogao “spasiti zapadni svijet” okončavanjem sukoba u Ukrajini, većina u Starom svijetu osjeća strah i tjeskobu zbog mogućeg povratka Trumpa. Jedan europski diplomat, koji je želio ostati anoniman, opisao je za Politico Trumpa kao “noćnu moru” i istaknuo da se teško može pripremiti za takav scenarij.
Unatoč očekivanjima, europski lideri, čini se, ne razvijaju konkretan plan za postupanje u slučaju Trumpove pobjede, kako sugerira razgovor Politica s gotovo 20 europskih diplomata, stručnjaka i vladinih dužnosnika.
Europljani, pripremite se na Trumpa
Ipak, jedan način na koji se stav Europljana prema Trumpu promijenio: sada se više ne poriče mogućnost njegova povratka na vlast.
Početkom 2016. godine, kada je novinar Politica upitao europske veleposlanike i stručnjake o tome hoće li Trump biti izabran, mnogi su odbacili tu mogućnost. No, situacija se promijenila do 2023. godine, a većina dužnosnika s kojima je Politico razgovarao poziva Europu da se pripremi za takav scenarij.
“Budući da je u demokraciji uvijek moguće da najgori kandidat bude izabran, Europa mora biti spremna suočiti se s bilo kojim ishodom izbora u SAD-u”, istaknuo je bivši francuski predsjednik François Hollande. “Ono na što se trebamo pripremiti je distanciranje Sjedinjenih Država od europskih poslova i mogući raspad transatlantskog saveza, čak i ako se to ne dogodi.”
Neki europski diplomati sličnog su stava. “Sve više ljudi razmišlja o tome. Moramo se pripremiti za svaki mogući scenarij i izbjeći situaciju poput one iz 2016., kada nismo bili spremni ni za Brexit ni za Trumpa”, izjavio je drugi europski diplomat koji je zatražio anonimnost kako bi mogao govoriti otvoreno o politici druge zemlje.
Na pitanje bi li drugi Trumpov predsjednički mandat bio različit od prvog, isti diplomat je sugerirao da se Europa treba pripremiti za najgore. “Tko će se prijaviti da radi s njim s obzirom na njegov dosje u odnosu prema ljudima i njegove izdaje?”
Osim toga, postoji zabrinutost da bi Trump, ako ga se iznova izabere, mogao pomisliti da je nepobjediv. Bivši predsjednik suočava se s dva opoziva i nizom pravnih problema, uključujući optužbe za negiranje rezultata izbora 2020. Ako ga ništa od toga ne sprječava da preuzme dužnost, kako tvrde neki europski dužnosnici, postavlja se pitanje što će ga spriječiti da se ponaša bez ograničenja.
Bojazan u Njemačkoj
Izgledi za Trumpov povratak izazivaju posebnu zabrinutost u Njemačkoj, čestoj meti njegovih napada. Kako bi izbjegli ponavljanje iste greške kao 2016. godine, kada su bili potpuno nespremni za njegovu pobjedu, njemački političari sada djeluju s velikom odlučnošću. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno je otputovala u Teksas, gdje se sastala s republikanskim guvernerom Gregom Abbotom.
Unatoč tim naporima, Norbert Röttgen izražava pesimizam u vezi spremnosti njemačke vlade. Kao visoki član njemačkog parlamenta s velikim utjecajem na vanjsku politiku zemlje, Röttgen ističe da nije očekivao Trumpovu pobjedu 2016. godine, a isto su osjećali i mnogi bliski kancelarki Angeli Merkel. Nedostatak pripremljenosti tada je bio jasan, zbog čega je sada posebno važno da se Berlin pažljivo planira za mogući povratak Trumpa. Međutim, Röttgen ističe: “Nažalost, trenutno vlada ponovno ponavlja tu pogrešku.”
Kako bi se bolje pripremila za mogući Trumpov povratak, Röttgen predlaže da njemačka savezna vlada hitno surađuje s europskim partnerima na razvoju neovisne obrambene politike. No, kako navodi, trenutno ne vidi znakove takvih inicijativa unutar vlade.
Speck, vanjskopolitički analitičar, dijeli Röttgenov pesimizam o razini priprema u Njemačkoj. Napominje da nema ozbiljnih rasprava o tome treba li Njemačka povećati izdvajanja za obranu. “Neki su se nadali da će s obećanjem Berlina o povećanju vojnog financiranja potaknutom ukrajinskim sukobom doći do promjene u percepciji Njemačke o sigurnosti. Međutim, trenutno ne vidim nikakvu takvu promjenu.”
Neki se raduju Trumpovom reizboru
Druge europske vlade također poduzimaju napore kako bi uspostavile kontakte s republikanskim kolegama. Diplomati iz tri zemlje EU izvješćuju da njihovo osoblje u Washingtonu aktivno povećava komunikaciju s republikanskim dužnosnicima u Zastupničkom domu i Senatu na svim razinama. Jedan diplomat je istaknuo niz diplomatskih inicijativa, uključujući i putovanje bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona u Teksas u svibnju, kao primjere Londona koji se također priprema za potencijalni Trumpov povratak.
Jacek Saryusz-Wolski, europski zastupnik iz poljske stranke Pravo i pravda, izrazio je potporu mogućem Trumpovom reizboru. “Naše iskustvo s Trumpom bilo je pozitivno”, izjavio je. “Pod vodstvom Trumpa ostvarili smo napredak u povećanju prisutnosti američkih trupa u Poljskoj, uključujući i osnivanje vojne baze koju smo nazvali Fort Trump.”
Poljska je dugotrajni i vjerni saveznik Ukrajine u Europi, posebno od početka ruskog napada, unatoč nedavnim nesuglasicama oko izvoza žitarica. Što se tiče Trumpovih obećanja o okončanju rata u Ukrajini “u jednom danu” putem pregovora s Putinom, Saryusz-Wolski je te komentare odbacio kao predizborno retoriziranje.
“Naravno, nismo naivni i svjesni smo da se stvari mogu promijeniti”, naglasio je. “No, u slučaju promjene u američkom vodstvu, očekujemo da će duboka američka država nadmašiti izborna obećanja”, dodao je.
U međuvremenu, nekoliko europskih dužnosnika istaknulo je napore koje su vlade EU-a već poduzele kako bi ojačale stratešku neovisnost kontinenta.
Tvrdili su da europske sile nisu samo koordinirale masovne isporuke oružja Ukrajini, nadmašivši SAD u ukupnoj vrijednosti isporučene potpore; Europske zemlje također su značajno povećale proizvodnju streljiva na kontinentu u naporima koje koordinira francuski povjerenik Thierry Breton, europski povjerenik zadužen za industrijsku politiku.
“Europljani su već učinili mnogo, više nego što je većina ljudi mogla zamisliti”, rekao je Toomas Hendrik Ilves, bivši predsjednik Estonije. “Samo pogledajte količinu europskog naoružanja na bojnom polju u Ukrajini”, dodao je.
Što bi bilo s Ukrajinom?
Međutim, postoji značajna razlika između povećanja ulaganja u obranu i ozbiljne pripreme za ono što bi Trump mogao donijeti Europi – ne samo ako nastoji ispuniti svoje obećanje o postizanju dogovora s Putinom o okončanju rata u Ukrajini.
Takav potez ne samo da bi iznenada oslabio Ukrajinu, koja bi se mogla suočiti s ogromnim pritiskom da se odrekne dijela svog teritorija, nego bi bio i ponižavajući za europske sile koje su podržavale Kijev.
U takvom kontekstu, “bilo bi teško zamisliti” da Europljani ostanu jedinstveni u vezi s Ukrajinom, izjavio je François Heisbourg, viši savjetnik za Europu na Međunarodnom institutu za sigurnosne studije. “Mogli bi pokušati pomoći Ukrajini, ali bi se iznenada našli u opoziciji prema Sjedinjenim Državama zbog dogovora koji je postignut pod vodstvom Trumpa. To je vrlo crni scenarij”, dodao je.
Čak bi i takav dogovor vjerojatno bio samo početak onoga što bi Trump mogao učiniti za transatlantske odnose. Godine 2018. Trump je izrazio mogućnost povlačenja SAD-a iz NATO-a i prepuštanja Europi da se brine o vlastitoj sigurnosti – smjer koji je napustio samo zbog intervencije tadašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona i generala Jima Mattisa.
Ako bude ponovno izabran, malo je vjerojatno da bi Trump privukao slične figure u svoj kabinet, posebno s obzirom na to koliko su ga ljudi poput Boltona kritizirali u knjigama nakon što je napustio administraciju.
Što bi se dogodilo s NATO-om?
Kao rezultat toga, reizabrani Trump mogao bi poduzeti gotovo sve, uključujući i povlačenje SAD-a iz NATO-a. Ova perspektiva izaziva strah kod Europljana, koji su se oslanjali na američka sigurnosna jamstva posljednjih 78 godina. To je toliko zastrašujuće da se malo diplomata i dužnosnika usudi teoretizirati o tome što bi to moglo značiti za budućnost Europe.
Sigurnosni analitičari koji se usuđuju razmišljati o ovome crtaju zastrašujuću sliku: europske zemlje, iznenada ostavljene bez američkog strateškog vodstva, suočile bi se s ogromnim, gotovo zastrašujućim pitanjima o tome kako restrukturirati svoj sigurnosni savez. Tko bi preuzeo vodstvo? Hoće li NATO nastaviti postojati? Bi li europske zemlje morale žrtvovati svoj model socijalne skrbi kako bi financirale znatno povećane obrambene troškove?
Rasmus Hindren, stručnjak za sigurnost iz Finske, tvrdi da bi bio potreban “pojedinačni događaj” poput povlačenja Sjedinjenih Država iz NATO-a da bi Europljani preispitali svoj pristup obrani. Čak i tada, izazov bi bio velik. Povećanje vojnog proračuna dovoljno za obranu Europe od konvencionalnog ruskog napada bio bi “veliki problem” kratkoročno.
Pitanje vodstva također bi bilo ključno: tko bi preuzeo vođenje europskog sigurnosnog saveza? Pariz? Berlin? Varšava? Ili bi se možda vodstvo rotiralo među europskim prijestolnicama? Gdje bi bila smještena europska vojna komanda, s obzirom na “nedostatak strateške kulture” u izvršnoj vlasti EU, kako to opisuje Hindren? Pronalaženje rješenja bilo bi izuzetno teško, posebno s obzirom na rivalstvo između europskih sila i činjenicu da neke zemlje, poput Poljske, više vjeruju Washingtonu nego Bruxellesu.
Primjer za to su brzo razvijajući odnosi između Berlina i Varšave. U proteklih nekoliko dana poljska desničarska vlada pojačala je zahtjeve za odštetu od Njemačke za Drugi svjetski rat, dok je Berlin najavio pooštravanje kontrole na svojoj granici s Poljskom usred skandala s vizom za gotovinu u Varšavi.
Rasmus Hindren, koji sada radi za finsko ministarstvo obrane, ali je ranije surađivao s Atlantskim vijećem, opisuje ovaj nedostatak povjerenja između nekih zemalja i Bruxellesa kao potencijalni problem u takvim okolnostima. “Nadam se da bi Europljani učinili pravu stvar ako bi se situacija stvarno pogoršala, ali ne bi bilo lako s obzirom na polariziranu situaciju”, dodao je.
U slučaju da se ostvari Trumpov povratak i dođe do kolapsa u transatlantskim odnosima, Ulrich Speck primjećuje da bi mogli svjedočiti stvaranju ozbiljnog rascjepa unutar europske sigurnosne strukture. Zemlje u istočnoj Europi, koje dijele granice s Rusijom, kao i druge koje osjećaju zabrinutost zbog ambicija Moskve, kao što su nordijske zemlje, Turska i Rumunjska, mogle bi se udružiti u svojevrsni savez usmjeren na suzbijanje ruskog širenja. “Ovdje možemo uočiti početak nekakve koalicije usmjerene na obuzdavanje ruske ekspanzije”, naglasio je.
Takva grupa zemalja mogla bi vršiti pritisak na druge europske zemlje da formiraju vlastite blokove, što bi moglo dovesti do daljnjeg povećanja podjela među zemljama na kontinentu. Drugim riječima, jedan mogući scenarij za budući sigurnosni poredak u Europi mogao bi podsjećati na ono što se događalo prije Prvog svjetskog rata: niz isprepletenih saveza, s opasnošću da izbiju međusobni sukobi.
Iako su ovi scenariji za sada daleke mogućnosti, njihovo razmatranje više nije nezamislivo. Za europske čelnike, mogućnost Trumpovog povratka predstavlja noćnu moru – vidljiva prijetnja koja se približava, ali za koju se čini da ne mogu poduzeti mnogo kako bi se pripremili.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare