Čini se da je Giorgia Meloni novi razlog za brigu Emmanuelu Macronu. Legitimitet i uspjeh krajnje desne talijanske čelnice predstavljaju prijetnju stranci francuskog predsjednika na nadolazećim europskim izborima.
Između njih dvoje više je puta dolazilo do napetosti otkako je Meloni prošle godine preuzela vlast u Italiji, a žarište je bila tema migracija. Talijanski predsjednik Sergio Mattarella, koji je često ‘gladio’ diplomatske prepirke s Parizom, trebao bi se u srijedu sastati s Macronom u francuskoj prijestolnici.
Osim imigracijskih sporova, Pariz brine i uspon Meloni na europskoj pozornici. Mogućnost da krajnje desna talijanska premijerka postane respektabilno lice desnice u Europi predstavlja ozbiljan problem za Macronovu stranku uoči europskih izbora 2024. godine, piše Politico.
Kako se ta kampanja približava, Macronovi ministri napadaju vladu Giorgie Meloni u pokušaju da umanje svoje protivnike s krajnje desnice kod kuće, Nacionalni skup Marine Le Pen, tako barem tvrde talijanski dužnosnici i analitičari. Cilj je, također, spriječiti da talijanska premijerka bude normalizirana kao respektabilna čelnica EU-a, kažu. Melonin legitimitet mogao bi se odraziti na Le Pen ili se barem tako misli.
Za Pariz je sada važnije nego ikad da Melonina vlada ne bude uspješna, smatraju njezini saveznici i analitičari.
Macron i njegovi saveznici “strahuju da bi uspjeh Giorgie Meloni mogao biti zarazan i dodatno oslabiti francusku vladu”, rekao je Nicola Procaccini, europarlamentarac iz Melonine stranke Braća Italije. Francuska vlada “prestrašena je idejom da bi se desni centar u Francuskoj mogao ujediniti i ostvariti u Francuskoj ono što se dogodilo u Italiji”, rekao je.
Nije počelo tako loše. Macron je bio prvi čelnik koji se susreo s Meloni nakon njezina imenovanja za premijerku u listopadu prošle godine, zbog zabrinutosti da se legendarna francusko-talijanska veza koja je postojala između Macrona i Marija Draghija bliži kraju.
No, odnosi su se tada pogoršali, nakon što su Talijani uputili brod za spašavanje migranata u Francusku. Od tada su članovi francuske vlade i Macronove stranke više puta ‘snajperski gađali’ Talijane. Zauzvrat, Meloni je optužila Francusku da je isključila Italiju, nakon što nije pozvana na sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Tenzije su se ponovno pojačale prošlog mjeseca, kada je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani otkazao službeni posjet Parizu, nakon što je francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin rekao da je Rim “nesposoban” upravljati migracijama, što je bio dodatni udarac na već postojeći jaz.
Sve oči uprte u 2024.
U korijenu trvenja, uključujući i pitanja migracija, unutarnja je politika i nadolazeći izbori za Europski parlament, piše Politico.
Normalizacija Meloni mogla bi igrati ključnu ulogu u strategiji Europske pučke stranke (EPP) desnog centra za nadolazeće izbore. Mogući savez između EPP-a i Melonine stranke učinio bi europske konzervativce još utjecajnijima u Bruxellesu, nauštrb Macronove centrističke skupine Renew.
Predsjednik Renew Europe u Europskom parlamentu i čelnik Macronove Renesansne stranke Stéphane Séjourné također je opetovano napadao Meloni, u rasponu od migracija do LGBTQ+ prava, pokazujući da su Darmaninovi napadi na Meloninu migracijsku politiku bili više od pukog izoliranog promašaja.
Marc Lazar, povjesničar sa Sciences Po Paris, predvidio je da će napetost porasti uoči izbora za EP. “Francusko-talijanski odnos stalno će oscilirati između potrebe za zajedničkim radom na velikim projektima i potrebe da se svaka od njih distancira i razlikuje od druge zbog domaćih političkih razloga.”
Za Ferdinanda Nelli Ferocija, predsjednika Instituta za međunarodne poslove u Rimu i bivšeg stalnog predstavnika Italije u EU-u, “Macronu je uznemirujuće što bi Meloni mogla postati prezentabilna, razumna konzervativna čelnica, što bi se moglo dogoditi nakon izbora.”
Iako Macron sam nije govorio protiv talijanske vlade, učestalost ispada članova njegove stranke i ministara sugerira da je javni komentar ovlašten.
U međuvremenu, pazeći da je ne uspoređuju s Le Pen, Meloni je postupno napustila radikalni antifrancuski i anti-EU narativ kojim se koristila prije nego što je osvojila vlast. Unatoč nekim prepirkama s Bruxellesom, talijanska je čelnica zauzela više proeuropski stav, priklonila se NATO-u zbog ruske invazije na Ukrajinu i ustvrdila da njezina stranka ne koketira s talijanskom fašističkom prošlošću.
Iako su izgledi za novu fazu ‘zaljubljenosti’ slabi, nije sve izgubljeno za odnos francusko-talijanskih čelnika. Iza političkog držanja, Francuska i Italija rade zajedno na nekoliko pitanja, uključujući industrijsku politiku, koja je tradicionalno bila sjeme razdora između dviju zemalja. Suradnja je olakšana povijesnim talijansko-francuskim ugovorom koji su potpisali Macron i Mattarella 2021., koji je stupio na snagu u veljači ove godine. “Imamo bilateralni dijalog koji je u tijeku, radimo zajedno u Bruxellesu”, rekao je talijanski dužnosnik koji nije ovlašten javno govoriti. “Iako je jasno da imamo različite stavove o migrantima jer smo mi zemlja prvog ulaska, a oni su zemlja primateljica za sekundarna kretanja”, dodao je.
“Pitanje migracije je iritantno, ali to nije kriza između predsjednika i Giorgie Meloni”, složio se francuski diplomat koji nije ovlašten javno govoriti o tome.
Znakovi privremenog detanta pojavili su se prošlog mjeseca kada je francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna otputovala u Rim. Nakon sastanka s Macronom na marginama summita G7 u Japanu, Meloni je rekla i da bi se njezin posjet Francuskoj mogao dogoditi do ljeta.
Mattarella, čiji portfelj kao predsjednika uključuje nadzor nad međunarodnim savezima, ima povijest pomaganja u izglađivanju napetosti s Parizom. Pomogao je u resetiranju odnosa između Conteove vlade i Macrona 2019. posjetom glavnom gradu Francuske, a zatim ponovno i u razgovoru s Macronom prošlog studenog na vrhuncu spora oko brodova za migrante.
“Osobni odnos između Macrona i Mattarelle gotovo je jednako dobar kao onaj između Draghija i Macrona”, rekao je Lazar. “Ali to ne mijenja činjenicu da se stranke Emmanuela Macrona i Giorgie Meloni natječu za europske izbore sljedeće godine.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!