Objavljena je videosimulacija koja prikazuje kako bi izgledao nuklearni rat između Rusije i članica NATO saveza. Takav užasni scenarij rezultirao bi smrću milijuna ljudi diljem svijeta u roku od nekoliko sati.
Četverominutni audiovizualni prilog pod nazivom “Plan A”, koji su razvili istraživači povezani s Programom za znanost i globalnu sigurnost Sveučilišta Princeton (SGS), izazvao je interes nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
“Ovo je najozbiljnija kriza od Hladnog rata”
Iako je Rusija više puta prijetila Zapadu nuklearnim oružjem, nije jasno bi li ruski lider Vladimir Putin ikada otišao toliko daleko. No, zaoštreni konflikt u Ukrajini rezultirao je sve većom raspravrom o potencijalnom izbijanju nuklearnog rata.
VEZANA VIJEST
“Ovo je najozbiljnija kriza od Hladnog rata, s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i SAD/NATO, iako se smatra da je rizik od nuklearnog rata ‘mali'”, rekao je Alex Glaser, jedan od tvoraca “Plana A”.
“Kriza kojoj svjedočimo trenutno često rezultira nesporazumom u komunikaciji između uključenih strana, što je dodatno pogoršano činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD-a/NATO-a”, rekao je za Newsweek Glaser, izvanredni profesor na Fakultetu za javne i međunarodne poslove i Odjelu za strojarstvo i zrakoplovno inženjerstvo na Princetonu.
Simulacija Plana A izvorno je bila pripremljena za izložbu u galeriji Bernstein u Princetonu 2017., a kasnije je postala dostupna javnosti kao YouTube video 2019. Cilj joj je istaknuti “potencijalno katastrofalne” posljedice nuklearnog rata između Rusije i NATO-a.
Video se ponovno popularizirao krajem veljače 2022. kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu i kada je Putin aludirao na moguću upotrebu nuklearnog oružja.
Plan A pokazuje pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij prikazan u prilogu vjerojatan je na temelju dostupnih dokaza.
“Naš tim koristio je neovisne procjene trenutnog položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je također podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima te redoslijedu borbe, a sve s ciljem da bi se prikazala evolucija nuklearnog sukoba”, dodaje Glaser i napominje da nisu imali pristup povjerljivim informacijama.
“Procjenjue se da bi u prvih nekoliko sati konflikta bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih, a stvarne brojke žrtava bi se povećavale s urušavanjem zdravstvenog sustava i nuklearnim raspadanjem te dugoročnim učincima”, pojašnjava Glaser.
Tijek simulacije
Rusija ispali znak upozorenja s baze u blizini grada Kalinjingrada u pokušaju da zaustavi napredovanje snaga SAD-a/NATO-a. NATO zatim uzvraća jednim, taktičkim, nuklearnim zračnim napadom.
Nuklearna razmjena brzo eskalira u Europi, pri čemu Rusija ispali 300 bojevih glava na baze i trupe NATO-a. Priličan dio Europe u tom je scenariju već razrušen, a NATO zatim ispali 600 bojevih glava s američkog kopna. Prije nego što su njezini oružani sustavi uništeni, Rusija ispaljuje projektile iz silosa, cestovnih vozila i podmornica.
VEZANA VIJEST
U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i gospodarskih središta druge strane – koristeći 5-10 nuklearnih bojevih glava na svakome, ovisno o veličini stanovništva – u pokušaju da spriječe potencijal za oporavak.
Prema Glaseru, globalni termonuklearni rat ovakvih razmjera svakako bi se mogao smatrati “najgorim mogućim scenarijem”, iako naslov videa upućuje na činjenicu da je prikazani slijed događaja jednostavno dio standardnog “vodiča”.
“Jednom kad se prijeđe nuklearni prag, može biti vrlo teško spriječiti eskalaciju u sveobuhvatni nuklearni rat, tj. eskalaciju od jednokratne upotrebe, do taktičkog nuklearnog rata u Europi, do napada protusilom i na kraju do napada protuvrijednosti — ciljanje gradova i gospodarskih središta s ciljem sprječavanja oporavka druge strane”, rekao je Glaser.
Glaser navodi da bi posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile”nezamislive”.
“Ne bih želio nagađati koliko bi vremena čovječanstvu trebalo da se oporavi”, rekao je Glaser za Newsweek.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare