Sovjetski Savez ili SSSR obuhvaćao je 15 tadašnjih republika, uključujući i Ukrajinu, a glavni grad bila je Moksva. Veliko euroazijsko carstvo protezalo se kroz 11 od ukupno 24 vremenske zone. No, unatoč svojoj veličini, moći i vojnoj snazi, krajem 1991. godine došlo je do kraha SSSR-a.
Posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza bio je Mihail Gorbačov koji je okončao hladni rat Hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza. Gorbačova su mnogi u Rusiji smatrali odgovornim za raspad SSSR-a. Nakon njegove smrti u kolovozu i ruski su mediji podsjetili na njegovu ulogu u raspadu SSSR-a, navodeći, između ostalog, da je bivši lider spasio svijet, ali je iznevjerio Sovjetski Savez.
Nakon njega na vlast je stigao Boris Jeljcin, a potom aktualni predsjednik Vladimir Putin kojeg je na čelu države 2008. godine zamijenio Dmitrij Medvedev. Putin se na vlast vratio 2021. godine i trenutno obnaša četvrti mandat. U veljači ove godine pokrenuo je invaziju na susjednu Ukrajinu. Pokušao je zauzeti ukrajinsku prijestolnicu blitzkriegom, no to je brzo propalo. Nakon toga je poručio da je cilj ruske vojske oslobođenje Donbasa i Luhanska.
Koliko daleko sežu njegove imperijalističke ambicije moglo se iščitati i iz njegovih pojedinih govora, poput onog kada se usporedio s ruskim carem Petrom Velikim. No, s obzirom na brojne probleme s kojima se ruska vojska susrela u ratu protiv Ukrajine, jedno od pitanja koje se postavlja jest hoće li se ova agresija Putinu obiti o glavu i rezultirati dodatnim komadanjem Rusije.
O tome smo razgovarali s vanjskopolitičkim analitičarem Denisom Avdagićem.
“U širim krugovima se raspravlja o toj vrlo, vrlo crnoj izvjesnoj situaciji. To bi zapravo značilo vrlo velike sigurnosne probleme, ne samo za samu Rusiju nego za cijeli svijet. Riječ je o nuklearnoj sili, zemlji koja raspolaže s velikim brojem nuklearnih reaktora. Kad bi došlo do takve situacije, Zapad i cijeli svijet bi morali reagirati tako da zaštite sve te potencijale. Kad govorimo o tome, to je zbilja jedan crni scenarij”, pojašnjava Avdagić.
Ključna razlika između SSSR-a i Rusije
Ipak, napominje da takav crni scenarij trenutno nije izgledan. “Ono što je realnost, kad gledamo sada Rusiju, ne vidimo te pukotine koje bi naznačile da dolazi do takvog jednog crnog scenarija, ne u ovom trenutku. Međutim, pukotine jesu vidljive, reperkusije postoje na razini utjecaja slamanja društva, možemo reći nešto i snažnije nego što je to bila situacija s Afganistanom i raspadom Sovjetskog Saveza.”
VEZANE VIJESTI
Uspoređujući SSSR i trenutnu Rusiji, navodi da je ključna razlika to što sada u Ruskoj Federaciji nema tih pojedinačnih zemalja koje bi težile otcjepljenju. “Ovaj kohezivni element unutar Ruske Federacije je daleko jači nego što je to bilo u slučaju Sovjetskog Saveza. Tamo su bile baltičke zemlje koje su tražile trenutak da izađu iz Ruske Federacije. Nešto je drugačija situacija sada.”
Podsjeća i na pobunu u Čečeniji čiji je lider sada najveći pobornik kremaljske elite i naglašava da cijepanje Rusije trenutno nije izgledno, ali da bi se pod određenim okolnostima moglo raspravljati o tome. “Ako se ovakva situacija nastavi, ako mrtvi i dalje budu dolazili, ako ekonomija potpuno oslabi, jedan dio sastavnica Rusije bi mogao reći ‘ovo ovako više ne ide, bolje će nam biti samima’.”
Avdagić također ističe da je raspad Rusije “jedan od mogućih scenarija zbog ovakvog stava Kremlja gdje oni uopće ne promišljaju o posljedicama nego samo nastavljaju dalje svojim putem kako god da bilo”. Dodaje i da je takav scenarij moguć “ako ovaj rat bude ili brutalniji ili posljedice po Rusiju budu još veće nego što jesu”.
NATO ili imeprijalizam?
Putin je kao povod za tzv. “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini naveo širenje NATO saveza te je više puta isticao da ne želi mogućnost postavljanja nuklearnog oružja tako blizu Rsuije. No, Avdagić smatra da to nije pravi razlog za invaziju nego da u pozadini sukoba leže ruske imperijalističke ambicije.
VEZANE VIJESTI
“Mislim da je ova priča oko NATO-a samo izmišljeni povod, iluzija koju su pokušali prikazati i Zapadu i cijelom svijetu, ali i svojoj javnosti. Oni pate od tih imperijalističkih poriva. Djelomično to jest vezano uz Sovjetski Savez i njegovu nekadašnju veličinu. S druge strane, kao što je Slobodan Milošević odlučio zamijeniti Jugoslaviju idejom Velike Srbije, nevjerojatno usporedivo Putin koristi sličnu nacionalističku retoriku i sad govori o Velikoj Rusiji, kao da ona nije dovoljno velika već sada, najveća je država na svijetu, i pokušava imperijalistički podjarmiti jedan dio zemalja, što silom, što kupovinom, ali vidimo da to ne ide, kao što nije išlo ni u slučaju raspada Jugoslavije”, kazao je Avdagić pa nastavio:
“Jednostavno neki kažu da je dosta, a tako su i ove zemlje pri raspadu SSSR-a rekle ‘dosta je’. Oni tad nisu imali snage, tadašnji predsjednik Sovjetskog Saveza prije svega nije imao želju intervenirati, a Sovjetski Savez nije imao snage spriječiti odlazak zemalja koje su odlučile napustiti Sovjetski Savez. Oni su smatrali da su u međuvremenu dobili tu snagu da počnu vraćati teritorij, što je apsolutna besmislica i nešto što je neizdrživo. U 21. stoljeću nakon svega što smo prošli i Hladnog rata, apsolsutno je bespredmetno razgovarati o tome da namećete i osvajate neki teritorij u istinskom globalnom selu koji je bio ideja u 90-im – mi ga danas živimo, a netko nas pokušava vratiti ne u 90-te nego u 19. stoljeće.”
Ako bi se neki dijelovi Rusije u trenutnoj situaciji željeli odvojiti od Rusije, bi li Rusija imala dovoljno snage spriječiti takav scenarij, s obzirom na svoj angažman u Ukrajini?
“Morali bi napustiti ukrajinski teritorij, to je jasno. Ne treba se zavaravati, i dalje vidimo da imaju snagu. Ako ništa drugo, imaju snagu uništavati. Tu je i nukelarno oružje. Možemo reći da smo ušli u jedan mini moment u segmentu odnosa prema taktičkom nuklearnom naoružanju. Tu idemo na onaj segment što njihova nuklearna doktrina kaže: oni ga mogu koristiti ugroze opstojnosti Ruske Federacija. To se može jako široko tumačiti. To se može tumačiti i u razgovoru o tome da se Ruska Federacija kao takava raspada”, pojasnio je vanjskopolitički analitičar.
Sudbina Putina u slučaju kraha Rusije
Govoreći upravo u nuklearnom naoružanju, Avdagić je istaknuo da je Rusija bliža Sjevernoj Koreji nego zapadnim silama koje također raspolažu nukleranim oružjem.
“Ključni problem s Rusijom nije samo to tko i kako vlada Kremljom nego činjenica da se radi o nuklearnoj sili koja se ponaša ne kao nuklearne sile Zapada (Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Francuska) nego se ponaša više kao Sjeverna Koreja, jedna nova i nestabilna nuklearna sila. To je ono što je problem. Imate zemlju koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, a u odnosu prema susjedima se ponaša kao Sjeverna Koreja. Ludo, ludo!”, ističe on.
VEZANE VIJESTI
Očito je da se stanje na bojištu u Ukrajini ne razvija prema Putinovom stanju, a sam Avdagić je istakno da bi nastavak takve situacije mogao izazvati nezadovoljstvo unutar Rusije. Ako bi u nekom trenutku došlo do tog, kako ga on naš sugovornik naziva, crnog scenarija i raspada današnje Rusije, postavlja se pitanje kakva bi bila sudbina ruskog lidera Vladimira Putina. Avdagić smatra da bijeg nije opcija.
“Ne znam više gdje bi mogao pobjeći nakon svega. To je ono što se vrlo često događa diktatorima, apsolutistima. On je navodno demokratski izabran, a o tom bi se dalo itekako spekulirati. Vidjeli smo u slučaju Libije, Gaddafi je odlučio čekati apsolutno uništenje zemlje nego je napustiti dok je još imao opcije da negdje ode i spasi glavu. Ova elita i sam Putin sve ovo skupa gledaju kao igru života i smrti između ostalog, jednu ležernu igru u kojoj oni nisu izravno niti malo ugroženi. To znači da on neće dopustiti razvoj takvog scenarija dok god on to može napraviti, a raspolaganje ovakvim arsenalom, između ostalog i nuklearnim, govori vam da se može slomiti nekakav otpor”, istaknuo je.
Avdagić napominje da potencijalni raspad Rusije uopće nije bio tema prošle godine, no danas je situacija sasvim drugačija. Ističe i da se nekad na Rusiju gledalo kao na velesilu, a danas je njen ugled razoren.
“Nažalost, nalazimo se u jednom vrlo nestabilnom trenutku za cijeli svijet. Sve to skupa, sve te činjenice – i taj ukupni arsenal, vojni potencijal koji imaju govori da sada ne gledamo nešto za što možemo reći da je počeo raspad. Ne, nije počeo, ali da je otvorena ta tema, a da o njoj nismo pričali prije godinu dana, e to je ono što je sada ključno. Nitko prije godinu dana nije razgovarao o tome da je moguć i izgledan raspad Ruske Federacije.
Danas je to otvorena tema i zbog toga što se Rusija i iznutra i sustavno uništava, a da ne kažemo da je njen ugled u potpunosti uništen izvan same Rusije. Mogu oni govoriti da dvije trećine svijeta nije uvelo sankcije, ali to su interesne priče. Ne radi se o tome da itko više moralno gleda Rusiju kao superiornu i to je ono što se promijenilo. Bilo je puno zemalja koje su smatrale da Rusija čuva međunarodno pravo i međunarodne odnose, a sad vide da to nije tako. Oni su izgubili sav ugled, moralni kapacitet, oni su na nuli. Jedino za što Rusija danas vrijedi su energenti i nuklearni potencijal i nešto malo ta njihova veličina, ali to je ugroženo u ovom trenutku”, zaključio je Avdagić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare