Nakon presude njemačkog Ustavnog suda u saveznom proračunu nedostaje 60 milijardi eura. Ustav zabranjuje popunjavanje proračunske rupe zaduživanjem. No što je točno takozvana "kočnica dugova“?
U Njemačkoj su i savezna država i svih 16 pokrajina dužni poslovati štedljivo. Praktično im je zabranjeno da podižu dodatne kredite. Druge države iz grupe G7 zemalja nemaju tako strogo ograničenje novog zaduživanja, piše Deutsche Welle.
Pravila koja to određuju zapisana su u njemačkom Ustavu i uz manje razlike vrijede i na saveznom i na pokrajinskom nivou. Članak 109 Osnovnog zakona – tako se u Njemačkoj zove Ustav – u paragrafu 3 kaže:
“Proračuni savezne države i pokrajina moraju se principijelno uravnotežiti bez podizanja novih kredita“. To praktično znači da država smije potrošiti samo onoliko koliko zaradi. Kolokvijalno se ovo pravilo zove “kočnica dugova“.
Što je “kočnica dugova”?
Ovo ograničenje je uvedeno 2009. kada je šefica vlade bila Angela Merkel (CDU), a njezin ministar financija Peer Steinbrück (SPD). To se dogodilo uslijed globalne financijske i ekonomske krize, kada se na sve strane raspravljalo o mogućem novom zaduživanju. U jednom govoru pred premijerima pokrajina Steinbrück je rekao da se radi o povijesnoj odluci koja “osigurava sposobnost države da djeluje posebno u pogledu međugeneracijske pravednosti“.
Prije uvođenja ovih pravila odvijala se politička rasprava. Zeleni i Ljevica su se žestoko protivili uvođenju strogih pravila, tvrdeći da se država sama ograničava u sposobnosti djelovanja. Zagovornici “kočnice dugova“ ukazivali su na to da bi država s gomilanjem dugova sve više novca trošila na kamate, pa je to još veće opterećenje na plećima djece i unuka.
Za saveznu državu “kočnica dugova“ vrijedi od 2016., a za pokrajine od 2020. Ali već 2014. je tadašnji demokršćanski ministar financija Wolfgang Schäuble (CDU) postigao uravnoteženost proračuna, prvi put poslije 45 godina. On je primijenio izraz “crna nula“, jer su izdaci i prihodi države zaista bili u ravnoteži. Pritom pravila za saveznu razinu nisu tako stroga.
Pokrajine imaju apsolutnu zabranu zaduživanja, dok se savezna država može zadužiti u visini od najviše 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda. Ako je na primjer bruto domaći proizvod Njemačke 2022. iznosio 3,88 bilijuna eura – država se mogla zadužiti još 13 milijardi eura.
Situacija izuzetne ugroženosti
Ali te 2022. država se zadužila puno više, radilo se o trocifrenim iznosima u milijardama eura. Kao i za prethodne dvije godine, Bundestag je 2022. isposlovao izuzetak od pravila “kočnice dugova“.
Ukazujući na posljedice pandemije i rata u Ukrajini njemački parlament je proglasio “situaciju izuzetne ugroženosti“. Ustav dozvoljava suspenziju pravila o nezaduživanju “u slučaju prirodnih katastrofa ili situacije izuzetne ugroženosti koja se otrgla kontroli države“.
U aktualnoj debati oko proračuna 2024. Socijaldemokrati i Zeleni žele se ponovo pozvati na takvu izvanrednu situaciju, ukazujući na posljedice rata u Ukrajini i na energetsku krizu. Istovremeno se rasplamsala rasprava o tome je li potrebna reforma “kočnice dugova“. Pojedini ekonomski stručnjaci se izjašnjavaju za to, tvrdeći da su investicije u infrastrukturu i u tehnologije važne za budućnost, postale žrtva strogih pravila.
Ipak, ne treba očekivati da će reforma uskoro biti pokrenuta, pošto se Ustav može promijeniti samo dvotrećinskom većinom u Bundestagu. Trenutno konzervativna opozicija – CDU i CSU – odbijaju takve promjene.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!