Donald Trump se prije više od pet godina spustio zlatnim dizalom u predvorje Trumpovog tornja u New Yorku i najavio ulazak u predsjedničku utrku. Bio je autsajder u Republikanskoj stranci, televizijska zvijezda poznata po odrescima i kravatama čijoj se kandidaturi izrugivala politička elita.

No njegov tadašnji zloglasni govor u kojem je meksičke migrante nazvao “silovateljima” nagovijestio je hirovitu politiku kojom je preuzeo stranku, a zatim i Bijelu kuću.

Posljedice četverogodišnje Trumpove vladavine u Bijeloj kući dosegle su vrhunac početkom siječnja kad je horda njegovih pristaša upala na Kapitol u nastojanju da poništi Bidenovu pobjedu na izborima. U neredima je ubijeno petero ljudi, među njima policajac.

“Trump je tijekom svog predsjedništva prkosio ustavu i kršio zakone, pravila, prakse i radio presedane za što bi trebao odgovarati i sad i kad napusti ured”, navodi se u otvorenom pismu više od 1000 povjesničara i pisaca koji zagovaraju opoziv predsjednika na kraju mandata.

Nijedan budući predsjednik ne smije biti u iskušenju zato što je vidio da je Trump prošao nekažnjeno, napisali su.

Velika depresija pa Trump

Trump je u četiri godine mandata ostvario i neke važne pobjede, ali i teške poraze, potaknuo je urotu neviđen u američkoj politici i potkopao vjeru u temelje američke demokracije.

Trumpov politički pokret je u kratkom roku rezultirao povijesnim neuspjehom Republikanske stranke i gubitkom kontrole u oba doma Kongresa i u Bijeloj kući, što je prva takva drastična promjena od 1932. kad su republikanci potopljeni na izborima u vrijeme Velike depresije.

Ostavlja zemlju opustošenu pandemijom koju je neprestano minimizirao i loše njome upravljao, ističe dpa. Pitao se može li dezinficijens biti potencijalni lijek za koronavirus, a nošenje maski pretvorio je u kulturni rat.

“Povjesničar uvijek mora uzeti u obzir mogućnost da će predsjednik za 50 godina na neki način izgledati bolji nego što je bio svojoj generaciji, ali u slučaju Donalda Trumpa to se neće dogoditi”, rekao je povjesničar Michael Beschloss za MSNBC u prosincu.

“Bio je u velikoj mjeri odgovoran za smrt stotina tisuća Amerikanaca koji nisu trebali umrijeti”, dodao je Beschloss.

Trump je zahvaljujući glasovima 74 milijuna Amerikanaca i velikim dijelom onih birača koji vjeruju da su demokrati ukrali izbore omogućio dobrom dijelu američkog društva da živi u lažnoj stvarnosti koja bi mogla utjecati na mnoge aspekte Bidenova mandata, navodi dpa.

Iako je izgradio bazu tvrdolinijaških pristaša, nagnao je većinu zemlje da se usprotivi njegovim politikama pa su se Arizona i Georgija, dugogodišnji bastioni konzervativizma, okrenule Bidenu nakon desetljeća republikanske vladavine.

Konzervativni Vrhovni sud

Trumpovo najveće domaće postignuće, po mišljenju brojnih republikanaca, imenovanje je troje sudaca u Vrhovni sud.

Nominacija sutkinje Amy Coney Barret u Vrhovni sud tek nekoliko dana nakon smrti liberalne ikone Ruth Bader Ginsburg bila je presudna za skretanje suda udesno, što bi moglo imati važnu ulogu u pitanjima pobačaja, prava na oružje i pristupa zdravstvenoj zaštiti u budućnosti.

Trump je također nametnuo oštru migrantsku politiku i naredio izgradnju zida duž američke granice s Meksikom. Spriječio je ulazak tražitelja azila u zemlju i na granici odvojio više od 3000 djece od njihovih roditelja.

Dvije i pol godine otkako je Trump odustao od te politike, vlasti tek trebaju pronaći roditelje 611 djece.

Predsjednik je predvodio vanjsku politiku u kojoj su se izbjegavali europski saveznici, poticao trgovinski rat s Kinom, a SAD je izašao iz nuklearnog sporazuma s Iranom i prihvatio izraelsku okupaciju nad Palestincima.

Biden bi mogao brzo poništiti utjecaj Trumpove ostavštine na neka vanjskopolitička pitanja.

Europa, primjerice, Bidena dočekuje raširenih ruku nakon Trumpove četverogodišnje gorčine prema toj regiji.

Biden je također obećao povratak u Pariški klimatski sporazum i želi da SAD- da preuzme vodstvo u globalnoj klimatskoj politici.

Ostavlja svijet lošijim

Trumpova ostavština vjerojatno će biti dugotrajnija u drugim područjima. Nije jasno može li Biden oživjeti iranski nuklearni sporazum nakon što je Trumpova administracija uvela teške sankcije Teheranu i ubila im generala Kasema Sulejmanija u akciji koja je gotovo izazvala rat dviju zemalja.

“Iako je svijet već bio u rasulu, a američki utjecaj opadao, Trump je dramatično ubrzao oba trenda”, napisao je Richard Haass, predsjednik Vijeća za inozemne odnose.

“On predaje zemlju i svijet u puno lošijem stanju nego što ga je naslijedio. To je njegova mračna ostavština”, dodao je Haass.

Čini se da je Trumpova politika prema izraelsko-palestinskom sukobu i Iranu u međuvremenu stvorila novi status quo u regiji i učvrstila izraelsku kontrolu nad teritorijima na koje Palestinci polažu pravo.

Trump je uz to preselio američko veleposlanstvo u Jeruzalem koje će Bidenu biti logistički i politički neodrživo vratiti natrag u Tel Aviv.

Iako će Biden preuzimanjem ureda 20. siječnja okončati Trumpov kaotičan mandat, njegova uloga u Republikanskoj stranci i američkoj politici ostaje nejasna jer ga, uostalom, čeka suđenje u Senatu.

No njegov utjecaj će bez sumnje potrajati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.