Ovotjedni NATO summit u Madridu održat će se u kritično vrijeme u povijesti 73-godišnjeg saveza.
Ruska invazija na Ukrajinu opisuje se kao najveći šok za zemlje Zapada od napada 11. rujna 2001. NATO je jedini vojni savez sposoban obraniti Europu od daljnje ruske agresije, ali ima li Savez strategiju?
VEZANE VIJESTI
Prije manje od tri godine, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je NATO “praktički mrtav”. Ipak, čim su ruski tenkovi prešli granicu u Ukrajinu, odgovor Zapada bio je iznenađujuć u svojoj jedinstvenosti, brzini i energiji. NATO je ponovno oživljen s novim ciljem – jačanje granica i opskrba oružjem, piše BBC.
Nedugo prije početka summita u Madridu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je ono što on naziva “fundamentalnom promjenom u odvraćanju i obrani”, pojačavanje obrambenih snaga na istočnim granicama Saveza i povećanje snaga za brzi odgovor na više od 300.000 trupa.
Savez se suočava s nebrojenim izazovima, od hibridnog ratovanja, destabilizacije Balkana, kibernetičkih napada, militarizacije svemira pa do rasta kineske vojne sile. Prvi put, na ovom NATO summitu raspravljat će se o “izazovima koje Peking predstavlja za našu sigurnost, interese i vrijednosti”, rekao je Stoltenberg.
Ovo su neki od najbitnijih problema o kojima bi se ovaj tjedan moglo razgovarati:
1. Izbjegavanje eskalacije rata u Ukrajini
NATO se suočava s hodom po žici. Najmoćniji svjetski vojni savez koji broji 30 zemalja članica, od koje su tri nuklearne sile (SAD, Velika Britanija i Francuska), ne želi ići u rat protiv Rusije. Predsjednik Putin u više navrata upozorio je Zapad da na raspolaganju ima ogroman nuklearni arsenal i da bi čak i manji sukob na granicama brzo mogao izmaći kontroli.
Najveći izazov u protekla dva mjeseca bio je, i ostaje i sada, kako pomoći Ukrajini da se obrani od ove ničim izazvane agresije, a da se Savez sam ne uvuče u sukob.
Ranije zadrške Zapada oko potencijalnog uzrujavanja Moskve slanjem teškog naoružanja u Kijev raspršile su se kako je svijet saznao za stravične detalje navodnih ruskih ratnih zločina, koje potvrđuju i satelitske snimke.
Na summitu u Madridu, zemlje će morati postaviti količinu vojne pomoći koju NATO zemlje mogu slati, kao i koliko dugo to još mogu činiti.
Zasad Moskva pobjeđuje u Donbasu, većinom ruskom govornom području istočne Ukrajine. Za to doduše plaćaju strašne cijene u životima i materijalnoj šteti. Očekuje se da će Rusija pokušati zadržati ove teritorijalne dobitke, možda ih i anektirati kao što je učinila s Krimom 2014.
U nedostatku mirovnog sporazuma, NATO će se kasnije suočiti s novom dilemom. Hoće li nastaviti naoružavati Ukrajince dok oni pokušavaju od Moskve vratiti ono što Rusija sada smatra zakonskim dijelom Ruske Federacije? Kremlj je dao naslutiti da smatra da je Zapadno oružje na ruskom teritoriju crvena linija, dakle u tom slučaju bi se rizik od eskalacije dramatično povećao.
2. Zadržavanje jedinstvenog stava po pitanju Ukrajine
Da je Rusija napala samo Donbas, a ne čitavu Ukrajinu s tri strane, moguće je da ne bismo vidjeli ovako snažnu ujedinjenost Zapadnog odgovora. Šest paketa EU sankcija ozbiljno nagriza rusku ekonomiju, a Njemačka je otkazala, zasada, otvaranje multimilijarderskog Nord Stream 2 plinovoda koji bi ruski plin dovodio do sjevera Njemačke.
Ipak, postoje nesuglasice oko toga koliko Rusiju treba kazniti i koliko boli zapadni saveznici mogu podnijeti. One će vjerojatno isplivati na površinu u Madridu. Njemačka je optužena da je prespora oko dostavljanja obećanog oružja u Ukrajinu dok Mađarska, pod vodstvom premijera blisko povezanog s Putinom, odbija prestati kupovati rusku naftu. Na drugom kraju spektra su zemlje koje su pod najvećom prijetnjom od Moskve, ponajprije Poljska i baltičke države, a koje traže najstrože moguće sankcije i pojačanje prisutnosti NATO-a na njihovim granicama.
3. Osiguravanje Baltika
Ova regija mogla bi potencijalno biti veliko žarište u sukobu NATO-a i Rusije. Ovog mjeseca Rusija je zaprijetila “praktičnim protumjerama” nakon što je Litva zabranila robi pod EU sankcijama da preko njenog teritorija dođe do ruske enklave na Baltiku, Kalinjingrada.
Estonska premijerka Kaja Kallas oštro je kritizirala NATO zbog nedostatne pripremljenosti na rusku invaziju. Trenutna strategija predviđa ponovno preuzimanje estonskog teritorija tek nakon što Rusija napadne.
“Mogu nas izbrisati s lica zemlje”, upozorava Kallas.
Estonija, Latvija i Litva nekad su bile – ne svojom voljom – dio Sovjetskog saveza. Danas, one su nezavisne zemlje, odreda članice NATO-a. U tim zemljama, kao i u Poljskoj, nalaze se četiri međunarodne borbene skupine u onome što se zove Enhanced Forward Presence. Velika Britanija jednu borbenu skupinu vodi u Estoniji, SAD drugu u Poljskoj, Njemačka u Litvi, a Kanada u Latviji.
Ipak, u NATO-u vrlo dobro znaju da će ove borbene skupine biti tek mali kamen spoticanja u potencijalnoj budućoj ruskoj invaziji. One su premalene da bi odbile koncentrirani upad ponovno okupljene ruske vojske. Vođe baltičkih zemalja sada žele da najmanje jedan odred NATO snaga bude stacioniran u svakoj od zemalja.
Očekuje se da će se o ovome voditi žestoka debata u Madridu.
4. Dozvola za pridruženje Finskoj i Švedskoj
Finsku i Švedsku ozbiljno je uznemirila ruska invazija na suverenu naciju. Obje su odlučile da žele odustati od svoje neutralnosti i pridružiti se NATO-u. Savez ih dočekuje otvorenih ruku, ali nije sve baš tako jednostavno. Turska, članica od 1952., blokira njihov pristup, navodeći da obje skandinavske zemlje skrivaju kurdske separatiste koje Turska vidi kao teroriste.
Ali, pošto su i Finska i Švedska toliko važne NATO-u, učinit će se sve da se turski prigovori zaobiđu. Jednom kada se pridruže, Baltičko more praktički će se pretvoriti u NATO jezero: osam zemalja članica će ga okruživati, a s vremenom će udružiti i zračnu obranu i raketne sustave.
Ako gledamo dalje, NATO će morati odlučiti želi li primati nove članice poput Gruzije i Moldavije i tako riskirati provociranje već ionako paranoičnog Kremlja.
5. Hitno povećanje ulaganja u obranu
Trenutno, NATO članice su obvezne ulagati 2 posto svog godišnjeg BDP-a na obranu, ali ne čine to sve. Nedavni podaci iz Stockholmskog međunarodnog instituta za mir pokazuju da, dok je SAD ulagao 3,5 posto BDP-a na obranu, a Velika Britanija 2,2 posto, Njemačka je ulagala tek 1,3 posto, dok su Kanada, Italija, Španjolska i Nizozemska daleko ispod cilja od 2 posto. Rusija u obranu ulaže 4,1 posto svog BDP-a.
Dok je Donald Trump bio američki predsjednik, prijetio je da će SAD izići iz saveza ako druge zemlje članice ne povećaju svoja ulaganja. To je imalo određeni učinak, ali je više učinila invazija na Ukrajinu. Samo tri dana nakon početka agresije, Njemačka je najavila da će uložiti dodatnih 100 milijardi eura na obranu i napokon doseći cilj od 2 posto ulaganja. Ovaj tjedan, glavni tajnik NATO saveza najavio je da je 9 od 30 zemalja ili doseglo ili premašilo cilj, a 19 ima jasne planove da ga dosegnu do 2024. Cilj od 2 posto ulaganja BDP-a, kaže Stoltenberg, “mora biti minimum, a ne maksimum”.
Zapadni vojni zapovjednici i analitičari jednoglasno pozivaju na hitno povećanje ulaganja u obranu ako žele da se Rusiju odvrati od daljnje agresije. Ali, zbog niza rezova u ulaganjima u obranu tijekom prethodnih nekoliko desetljeća postavlja se pitanje ima li NATO još uvijek dovoljno sile da odbije buduću rusku invaziju.
Iako je Velika Britanija nedavno povećala ulaganja u obranu, također je došlo do ogromnog bacanja novca u nabavi. Trenutna snaga britanske vojske je 82 000 trupa, što uključuje one još uvijek na obuci, ali nakon rezova taj broj će pasti na 72 500. Još više zabrinjava da su i Rusija i Kina prestigle Zapad u razvoju hipersoničnih projektila koji mogu putovati do svoje mete brzinom peterostruko većom od brzine zvuka i nepredvidivim putanjama leta.
Sve to događa se u vrijeme drastičnih globalnih skokova u cijenama hrane i goriva, odmah nakon pandemije, što znači da su budžeti već pod stresom. Još veća izdavanja na obranu mogla bi se pokazati nepopularnima unutar država, gdje postoji toliko drugih zahtjeva za potrošnju.
Ali vojni zapovjednici upozoravaju da, ako NATO ne pojača sigurnost sada, cijena buduće ruske agresije mogla bi biti neopisivo veća.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!