Europske komisija predložila je Parlamentu da se gornja granica za udio šećera u dječjoj hrani postavi na 30 posto, umjesto preporučenih deset posto. Mirela Bačić istražila je kakvo je što jedu hrvatske bebe.
Zapadna civilizacija i moderno doba uvelike su povisile unos šećera u organizam. To je rezultiralo povećanjem pretile djece i one oboljele od dijabetesa, a roditeljima oboljelih sve je teže pronaći zdrave namirnice. ‘Kad se pogleda deklaracija, vidi se koliko je tu ugljikohidrata, ali vidimo marketinšku poruku gdje piše bez šećera, a šećer se nalazi svuda, o kiselih krastavaca, paštete, dječje hrane, zapravo šećer se nalazi svuda’, kazala je Zrinka Babić, majka oboljeloga dječaka.
VEZANE VIJESTI
Proteklog tjedna zastupnici Europskog parlamenta jedva su uspjeli izglasati veto na prijedlog Europske komisije koja je željela da se razina šećera s dosadašnjih deset posto povisi na iznos od čak 30%. ‘Mi zastupnici, koji smo se usprotivili tome, smatramo da dječjoj hrani za djecu do dvije godine uopće ne bi trebalo dodavati šećera, budući da je pretilost sve veći problem kako EU tako i u čitavom svijetu’, kazala je Biljana Borzan.
A ima li Republika Hrvatska rješeno pitanje o regulativi zdrave hrane? ‘Ne postoji zakonska regulativa koja prepisuje da hrana mora imati do 10 %, ali to je preporuka’, kazala je Danijela Štimac Grbić.
Dijagnozom dijabetesa njihove djece roditelji su primorani na detaljno proučavanje namirnica. ‘Kad smo se naučili dozirati inzulin, prepoznali njegov metabolizam, mi smo prešli na vegansku prehranu koja zapravo nije po preporuci doktora, ali mi smo oduševljeni, krvni nalazi su fantastični’, kazala je Babić.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je žig koji bi se trebao nalaziti na zdravim namirnicama, ali u Hrvatskoj ga zasad ima tek na rijetkim proizvodima. ‘To je jamstveni žig, ono što se preporuča označavanje kako bi kupci prepoznali koje to namirnice sadrže nutrijenata koje je preporučila zdravstvena organizacija’, kazala je Štimac Grbić.
Biljana Borzan najavila je kako će se u parlamentu uskoro raspravljati i o dozvoljenoj količini soli te zasićenih masnoća, ali unatoč svim preporukama svaka država određuje svoja pravila, koja pak ovise o kredibilitetu domaćih saborskih zastupnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
