Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Predrag Šustar govorio je u Novom danu o radu Vlade te kurikulumu.
Do primjene novog kurikuluma će proći još neko vrijeme, spominje se jesen. Što očekujete?
Ima previše žestokih tonova, treba na pravi način nastaviti diskusiju. Slijedi nam stručna rasprava od 30 dana pa javna rasprava. Ključno je da pozovemo prave ljude da bi dokument bio najkvalitetniji.
Reforme se bez rezova, pretpostavljamo, nećete moći provesti?
Reforme će se provoditi u kontinuitetu s obrazovnim sustavom, osigurali smo određeni broj zaposlenika za njihovo provođenje. No, osim državnog proračuna, moramo aplicirati na EU fondove, treba imati kvalitetnu aplikaciju i to će biti dobro.
Na kurikulumu je godinu dana radilo tisuću ljudi, uloženo je puno novca, no to treba provesti. Što mogu očekivati učitelji i profesori? Više posla?
Osim novca trebat će jako puno truda, no raduje me silni entuzijazam ljudi, velika je to mreža. Treba dati potporu nastavnicima i učiteljima. Kao MZOS moramo biti stava da privučemo što više EU fondova i ohrabriti ih. Reforme se ne donose dekretom, ljudi u sustavu se trebaju školovati za ono što se uvodi. Uvodi se stabilni obrazovni sustav koji će trajati puno godina, ne ide se na ho-ruk. Ključno je dati podršku svima i ovo je prava prilika da pozovem sve da daju svoje primjedbe. Naš obrazovni sustav, umjesto da zaostaje, može biti model za druge zemlje. Imamo pozive iz Noveške i Slovenije da predstavimo svoj rad.
Zadovoljstvo na poslu bitna stavka kvalitetnog obavljanja posla. Što je sa zahtjevom sindikata za većim plaćama?
Imao sam iznimno zanimljive razgovore sa sindikatima, kontakti postoje. U planu je da se plaće ne diraju. To će obilježiti i ovaj mandat, vezano za obrazovni kadar u osnovnim i srednjim školama. Plaće, za sada, se neće dirati. U proračunu jako velik dio, oko 70 posto odlazi na plaće. Ići ćemo na stabilno rješenje, ali imamo obveze prema EK i morat ćemo rezati rashode, ali što se reformi i plaća tiče, imamo stabilno rješenje. Bitno nam je pojačati razvojni dio unutar proračuna. Sindikati ozbiljni i kvalitetni partneri za razgovore i ja se radujem tim razgovorima. Treba ih uključiti u proces oni su naši partneri. To može zvučati naivno i melodramatski, ali u razdoblju koje dolazi se moramo posložiti i to se ne može bez sindikata.
Kada govorimo o mjerenju učinka rada, jasno je da u sustavu postoje uspješniji i neuspješniji. Kako vi na to gledate?
Znanost je tu meritokratska. Bilo bi dobro da su nagrađeni oni koji su kvalitetni. Ja nisam za penalizaciju, ali sam za nagradu dobrih rezultata. Onim slabijima treba dati šansu, možda se zakazalo u potpori tim ljudima.
Mnogi su znanstvenici otišli vani, vi također, pa ste se vratili. Zaklada za znanost raspolaže budžetom kao osrednje njemačko sveučilište. Kako na taj način možemo konkurirati zapadu?
Ne mora to nužno biti loše, kada netko ode van, jer nudite šansu mlađim kolegama šansu da se usavršavaju. Omjer je bitan – ako se ne vrate nije dobro, ali, sdruge strane, stvara se mreža za usavršavanje u inozemstvu. Primorac je pokušao okupiti znanstvenu dijasporu i još uvijek postoji povratnički projekt. Gotovo isti broj ljudi živi u dijaspori i u Hrvatskoj, što je specifično za Hrvatsku, to je veliko bogatstvo i povjerenje tih ljudi moramo vratiti.
Vlada treba donijeti važne odluke za državu i često se u menadžerskom svijetu kaže da osim što odluke moraju biti dobre, moraju se donijeti brzo. No, teško se postiže konsenzus, a puno se raspravlja o svemu. Most ne podupire u svemu Domoljubnu koaliciju?
Da, moramo brzo reagirati, ali nekad je bolje dobro, dobro razmisliti. Ja u suradnji s kolegama iz Mosta vidim šansu da se stvari dobro isfiltriraju. Ekipirat ćemo ovih dana sve zamjenike ministara, no dobro je da se razmisli i uzme više vremena. Treba neko vrijeme i uzus je da se Vladi da 100 dana. No, nema previše vremena i razumijem građane da očekuju što jasniji stav, ali ovaj sastav Vlade, ako se stvari do kraja isprofiliraju, može dobro funkcionirati. Za sve nas je bitno donošenje novog proračuna koji mora voditi računa o reformama, tu su obveze prema Europskoj komisiji. Ne bih rekao da su ljudi protiv reformi, ljudi moraju imati povjerenje i pitanje je kako ih krajnje transparentno predstaviti građanima.
Premijera nisu birali građani, a ni vi sami niste imali utjecaja na biranje svojih najbližih suradnika.
Bila bi tragedija da nisam imao utjecaja – imate donekle slobodu, ona nije apsolutna, neki za tim žale, ali ja mislim da je politika kompromis. Rad Vlade donekle uvjetovan je suradnjom s Mostom. Neke pomoćnike smo imenovali, iznimno sam zadovojan njima, ali moraju se imenovati ljudi koji će provesti reforme. Građanima je preko glave prazne priče oko reformi, ali ako se ponudi nešto što ima smisla, iza čega stoji cijela Vlada, ljudi će to prihvatiti. Treba vratiti prokockano povjerenje, ali ako u tome uspijemo, reforme, koliko god one bile bolne – ljudi će to prihvatiti.
Kako gledate na medijski tretman Vlade i njenih članova?
To je kao da vas vitla veš mašina. Mi radimo posao, oni svoj i to može biti itekako korisno. Svojim pritiskom nas prisiljavaju da budemo što jasniji i uvjerljiviji, da se bolje strukturira ono što radimo. Jako je dobro da se što utemeljenije formulira i napravi ono najbolje za cijelu zemlju. Vaše pitanje se odnosi na naš odnos prema vama. Pritisak nas tjera da budemo puno, puno bolji, s tim da se dobra diskusija ne može događati kada svi vrište, sve ima svoja pravila.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.