Ministar gospodarstva Tomislav Panenić objasnio je u emisiji Pressing kako je došlo do afere sa stiroporom. Tvrdi da bi i danas učinio isto.
Rekli ste da IT sektor treba jače uvrstiti u industrijsku strategiju. Zašto?
“Možemo reći da moderne tehnologije i komunikacija otvaraju vrata da taj sektor postane izvorni. Imamo neke tvrtke koje moramo dodatno informatizirati. I ja bih u Ministarstvu volio bolji sustav. To bi bio jako koristan alat.”
Također, preradbene industrije ste spomenuli, farmaceutsku niste spomenuli. Zašto?
“Možda je se nisam sjetio odmah. Riječ je o industriji koja zahtijeva visokoobrazovani kadar, a mi imamo i dosta ruralnih područja i nezaposlenih ljudi koji bi se lakše zaposlili u drugim industrijama.”
Treba nam obrazovani kadar, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ima smanjeni proračun. Kako onda forsirati IT i farmaciju?
“Kvalifikacijska struktura je kod nas narušena. Imamo izobrazbu kadrova koji se ne traže na tržištu. Bitna je pravilna raspodjela.”
Rekli smo da je Hrvatska prenormirana. Imali smo slučaj gospodarstvenika Tonija Katića koji želi graditi hotel. Što možemo napraviti?
“Rekao bih da osam mjeseci nije toliko strašno. Strašno je da ako je poduzetnik spreman, a da ishođenje dozvole čeka dugo. Za ishodovanje jedne građevinske dozvole treba više od tri metra papira dozvola. To moramo smanjiti.”
Što možemo napraviti ako stvari zapinju na lokalnoj razini? Vi imate iskustva u tome.
“Često kapaciteti lokalne samouprave nisu dostatni da se nose s potporom investitora. Ne vjerujem da ima i jedan čelnik lokalne samouprave koji ne želi da se k njemu dovedu investicije.”
Mate Rimac je rekao da je u Pressingu rekao da je slao Vladi dopis na koji mu nije odgovoreno, a Vi ste ga zatim pozvali na sastanak. Što se dogodilo?
“Mi smo se našli kod njega u pogonima, koji su stvarno fascinantni. On je prezentirao investiciju, ne mogu sad o tome govoriti. Treba mu dati potporu, jer je stvarno svjetski igrač.”
Što moramo napraviti da takvi ljudi i takve tvrtke ostanu u Hrvatskoj?
“Struke koje on treba moramo imati na tržištu. I to je problem, jer takvi ljudi trenutno odlaze iz države. Glavna primjedba u investicijama je ukupna bruto plaća koju investitor mora dati svom zaposleniku.”
Najavili ste promjenu načina rada inspektora – da inspektori na jedan način budu partneri gospodarstvenicima i poduzetnicima. Kako to mislite provesti pošto za to treba promijeniti veliki broj zakona i pravilnika? Na kraju imamo ogroman broj inspektorata, kako to urediti?
“Pokrenut ću inicijativu iz svog ministarstva da otvorimo mogućnost da inspektori pomažu poduzetnicima. Izmjena će ići u smjeru da, ako inspektor utvrdi manja odstupanja, on dâ kojih 15-ak dana da se taj problem sredi. Prisutnost inspektora mora biti i edukativna.”
U kampanji ste spominjali smanjenje vanporeznih, skrivenih nameta. Imala smo neki dan slučaj i s HRT-om i kamionima.
“Mislim da smo pretjerali u tome. Moramo negdje naći granicu. Imamo oformljeno međuresorno tijelo koje se bavi tim parafiskalnim i nefiskalnim nametima. Nekad oni nisu iskazani kao pojedinačni porez već su integrirani u neki zakon. Svaki pomak koji napravimo će sigurno biti pozdravljen.
Koji bi, po Vašem mišljenju, trebao biti ukinut?
“Je li Vama primjereno da netko tko je zavšrio Agronomski fakultet mora dodatno polagati i educirati se da zna rukovoditi opasnim sredstvima?”
Nedavno je najavljeno iz Mostove koalicije smanjenje prava državnih službenika i dužnosnika. Podržavate li to?
“Apsolutno podržavam. To nije ušteda koja će promijeniti nešto financijski, ali je primjer kako ćemo se postaviti prema drugima. Riječ je o javnim službama, koje moraju služiti ljudima. To su pozicije koje imaju i odricanja, ali toga smo se svojevoljno prihvatili. No, istina je da za neke pozicije u državi plaće nisu dovoljno velike. Recimo, ako nam treba neki stručnjak za naftu, on će sigurno biti daleko bolje plaćen u privatnom sektoru. Moramo osmisliti neki sistem nagrađivanja.”
Kako komentirate Vašu aferu “stiropor”?
“Tada nije bilo moguće da taj stiropor stoji. Došao je višak robe koji nije evidentiran kojega tvrtka ne smije primiti, a niti tvrtka koja ga je donijela ga ne može uzeti natrag. S tim stiroporom nemate kuda. Ja sam donio odluku i danas bi napravio isto.”
“Službenica koja se ne bavi politikom je to napisala, jednostavno joj je prošlo… Naravno, napravila je veliki propust i morala je to znati.”
Ovo može biti i pitanje odgovornosti. Kakva je njezina odgovornost?
“Postoji stegovna odgovornost. Službe rade na tome. To će proći s nekim ukorom. Nije bilo prejudiciranje ničije odluke niti je to bilo namjerno. Bila je to iskrena greška.”
Često se postavlja pitanje Petrokemije – tvrtka koja je bila potencijal, a sad je praktički uništena.
“To je užasno bitna tvrtka za Hrvatsku. Ne mogu vidjeti kako bi naša poljoprivreda bez nje funkcionirala. To je tvrtka koja ima brojne probleme i bavim se njome puno u zadnjih mjesec dana. Imaju i dugove prema isporučiteljima plina. Prvo plinarsko društvo je dalo ponudu za pretvaranje tog potraživanja u udio u tvrtki. Bitno je sačuvati proizvodnju i radna mjesta i imati Petrokemiju kao naš brend. Nismo spremni pristati da to postane samo model uklanjanja konkurencije.”
Pitanja s društvenih mreža: Kakva je Vaša gospodarska strategija? Kako mislite srediti deficit kvalitetnih radnih kadrova?
“Struktura kadrova se mora promijeniti. Ja jesam ekonomist, ali mislim da bi se broj ekonomista trebao smanjiti na račun strojara i sličnih.”
Zašto se smatrate kompetentnim obavljati ovu dužnost? Kojeg poduzetnika biste naveli kao primjer?
“Ne postoji nitko tko je univerzalan. Ja sam odgovoran i za ljude koje sam postavio. Susreo sam dosta uspješnih poduzetnika. Spomenuo sam i gospodina Rimca. Isto tako sam impresioniran sa svakim predsjednikom uprave tvrtke koja je u problemima i koji se spreman uhvatiti u koštac s njima.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.