Gošća Novog dana bila je Martina Horvat iz GOOD inicijative koja je govorila uvođenju građanskog odgoja u škole i napretku implementacije programa u sklopu kurikularne reforme.
Što se želi postići vašom kampanjom?
GOOD inicijativa se bavi građanskom i socijalnom kompetencijom. Gledamo vještine i znanja mladih za sudjelovanje u demokratskom društvu. I kod formalnog obrazovanja je potrebno doći do iskoraka kako bi im se osigurao razvoj socijalnih kompetencija.
Istraživanje vezano za mlade je pokazalo da bi oni htjeli biti tolerantni prema van i ne žele imati nacionalne i vjerske predrasude, ali kad dođe do toga da treba podržati pravo nacionalnih manjina za izražavanje u javnom prostoru onda zapravo se ne pokazuju toliko tolerantnima. Ne treba kriviti mlade jer vidimo kakve se političke poruke šalju.
Koliko su mladi izloženi takvim političkim porukama?
Nadam se da društvo nije toliko podijeljeno koliko se nastoji prikazati, ali je zabrinjavajuće da stalno to slušamo i sigurno je da su pod utjecajem. Nemaju stav o povijesti i ne znaju dosta povijesnih činjenica To ih izlaže riziku manipulacije i nadam o se da bi promjene u obrazovanju i poticanje kritičkog mišljenja doprinijelo tome da mladi više znaju i kritički misle.
Građanski odgoj je sada međupredmetna tema i trebao bi se provoditi kroz sve predmente, ali naše istraživanje je pokazalo da mladi to ne percipiraju tijekom nastave. Oni uopće ne vide da se na nastavi išta događa.
Kako stoji komunikacija s državom i ministarstvom?
Sada je u tijeku stručna rasprava, a krenut će i javna o kurikularnoj reformi i u tom mislu javnost može sudjelovati. To su neki od oblika komunikacije koju imamo, ali mi nastojimo poticati razgovore s učiteljima, roditeljima i učenicima o tome treba li nam i kakava kurikularna reforma i gdje je u njoj mjesto za građanski odgoj.
Naravno da postoje programi cjeloživotnog učenja i svima nama bi dobro došao razvoj građanske kompetencije. Statistike nisu baš dobre za cjeloživotno učenje. Malo se ljudi u takve aktivnosti uključuje.
Kako je najbolje djeci približiti teme poput predrasuda?
Iz iskustva Srbije mi ne bismo htjeli istu situaciju u Hrvatskoj. Nije pitanje jesi li građanin ili vjernik. Građanski odgoj bi trebao biti dio obveznog programa. Ako ga ne osiguramo svima, na neki način smo ih uskratili. Za suočavanje s predrasudama i uvažavanje različitosti postoje kvalitetni programi. Bilo bi dobro da se takvi programi provode međupredmetno, ali i da imaju posebno mjesto.
Kakva je situacija sa zdravstvenim odgojem?
Teme spolnosti su bile dio zdravstvenog odgoja. Ono što se treba reći jest da postoje kritike, ali su mi neobične jer je kurikulum zdravlja previše smanjio teme vezane za seksualnost. Mladi kažu da ih te teme zanimaju pa je žalosno da su ovisni o internetu i vršanjcima da se o tome informiraju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
