Novo redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus i CRO Demoskopa o društvenim i političkim kretanjima, a koje je provedeno između 2. i 5. svibnja, pokazuje nastavak trenda pada podrške Mostu i nastavak rasta Živog zida, te izjednačenost SDP-a i HDZ-a na vrhu.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,5% (u travnju 29,8%), a SDP je drugi s 29,2% (u travnja 29%).

Na treće se mjesto, nakon osam mjeseci, vratio Živi zid koji je s izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 5,7 posto) pretekao Most koji je sada na četvrtom mjestu s izborom od 5,7 posto (u odnosu na travanjskih 6,3 posto). Tako je Most najveći postizborni gubitnik a Živi zid dobitnik.

Most je od prvog postizbornog mjerenja stranačkih preferencija izgubio dvije trećine izborne potpore (u prosincu je iznosila 15,6 posto, a sada spomenutih 5,7 posto). U istom je razdoblju Živi zid i više nego udvostručio izbornu potporu (s 3,2 posto u prosincu na sadašnjih 7,3 posto).

Kad je riječ o dobitnicima u ovu bi se skupinu mogle svrstati još četiri stranke: HNS (3,1 posto), HSS (2,8 posto), Stranka BM 365 (1,6 posto) i HSLS (1,3 posto). I dok su prve dvije stranke porast izborne potpore zabilježile na valu promjene na stranačkom vrhu, Stranka BM 365 i HSLS ovaj trend rasta bilježe na valu jasnije artikulacije vlastitih pozicija u aktualnoj parlamentarnoj većini. Osam se stranaka natiskalo na ljestvici izbora s podrškom između 0,5 i 1,1 posto: HSP AS (1,1%), IDS (1,1%), HDSSB (1,0%), Orah (0,8%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU (0,6%), Hrid (0,5%) i NS Reformisti (0,5%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%, dok je 11,5% neodlučnih

Predsjednica i dalje najpopularnija, Oreškoviću pala popularnost

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 20,7 posto (prema 19,3 posto iz travnja). Aktualni premijer Tihomir Orešković je na drugom mjestu s izborom od 12,5 posto (prema 17,8 posto iz travnja). Aktualnom premijeru za vrat puše njegov prethodnik, Zoran Milanović koji je s izborom od 12,3 posto na trećem mjestu (prema 10,9 posto iz travnja). Ivan Sinčić je četvrti s izborom od 6,7 posto (u travnju 5,1%). Slijede Josip Leko s izborom od 3,8 posto i Tonino Picula s 3,3 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Milan Bandić (3,0%), Božo Petrov (3,0%), Tomislav Karamarko (2,9%) i Ivo Josipović (2,1%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (34,3%) i Zoran Milanović (26,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,7%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 3,1 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (2,6%), Nenad Stazić (2,0%), Kolinda Grabar Kitarović (1,9%), Zlatko Hasanbegović (1,8%), Milorad Pupovac i Vesna Pusić (po 1,3%).

Tema mjeseca su sukobi među vladajućima

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešće su sljedeće četiri teme: sukobi u vladajućoj koaliciji s 22,5 posto i izloženost tijela sv. Leopolda Mandića u Zagrebu s 12,4 posto, pljačka u zagrebačkoj policiji i uhićenje bivšeg šefa krim-policije za pljačku s 11,6 posto, te Vladin plan i program reformi s 11,2 posto. Još je pet tema i događaja zabilježilo nešto učestaliji izbor: završetak braniteljskog prosvjeda u Savskoj (7,7%), izbjeglička kriza u Europi (7,1%), tri odvojene komemoracije u Jasenovcu (6,6%), posjeta turskog predsjednika Erdogana Zagrebu (5,3%), te biciklistička utrka kroz Hrvatsku i pobjeda Matije Kvasine (5,0%). Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 5 posto.

Preko 70% ljudi smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru

Smjer kretanja zemlje podupire 16,4 posto građanki/građana (u odnosu 18,8 posto iz travnja, 20,6 posto iz ožujka, 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječnja), dok ih 71,4 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (isto kao i u travnju, 64,8 posto iz ožujka, 58,6 posto iz veljače, odnosno 49,4 iz siječnja). Ne zna njih 12,2 posto (u travnju 9,8%, ožujku 14,6%, u veljači 17,3%, u siječnju 21,4%).

Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine trenutnu parlamentarnu većinu, premda se i u njihovom slučaju bilježi pad pozitivnog doživljaja smjera. Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra 58,3 posto posto birača Stranke Milana Bandića (u travnju 72,3%), 44,9 posto birača HDZ-a (u travnju 50%), te 32,7% birača Mosta (u travnju 47,8%). Među glasačima koalicijskih partnera najmanje su optimistični glasači HSLS-a (25,2%), HSP AS (25%) i HSS-a (23,1%). Među glasačima stranaka opozicije zabilježena je prilično niska razina društvenog optimizma: HNS (9,1%), SDP (3,7%), Živi zid (2,8%), Hrid, IDS i NS Reformisti (sve tri stranke po 0,0%). Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (5,7% među neodlučnima i 8,3% među apstinentima).

Pada razina potpore Vladi

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana, te su se gotovo izjednačila potpora i nepodrška rada Vlade. Podrška početkom svibnja iznosi 42,0 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 50,3 posto), dok rad Vlade ne podržava 41,5 posto građana (prema 30,8% iz travnja), uz 16,5 posto neodlučnih. Pad potpore Vladi potvrđen je i u ocjeni rada koja ovaj mjesec iznosi 2,12 (prema 2,25 u travnju, 2,31 iz ožujka). Iz ova dva pokazatelja se čini kako se kraj političkog medenog mjeseca poklopio s padom potpore Vladi i prije 100 dana poštede. Zabilježena ocjena Vlade Tihomira Oreškovića niža je od one s kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada (koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju u listopadu prošle godine dobila ocjenu 2,52), ali je i niža od ocjene koju je Vlada Z. Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u svibnju 2012. godine je iznosila 2,54).

Predsjednici trojka, Saboru dvojka

Predsjednica RH je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,07 (prema travanjskih 3,25). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,06 (prije mjesec dana 2,22).