Gost specijalne emisije N1 televizije o trećem "europskom rođendanu" Hrvatske bio je Tonino Picula, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana kada smo započeli pregovore s EU, a danas SDP-ov europalamentarac.
Davor Ivo Stier je usporedio vašu međusobnu suradnju u EU parlamentu kao mogući model suradnje SDP-a i HDZ-a. Je li to zaista moguće?
VEZANE VIJESTI
“Ako se steknu uvjeti u Hrvatskoj, zašto ne? Treba prije toga dobiti neke političke bitke, najprije u vlastitoj stranci. Nastojeći visoko držati pitanje BiH gospodin Stier i ja smo surađivali u EU parlamentu. Razgovarali i došli do pretpostavki da je bitna suradnja. Za to treba pridobiti članstvo, uvjeriljvo vodstvo i okolnosti koje bi stimulirale takvu suradnju. Netko je dobro rekao da su velike koalicije posljedica dužeg demokratskog razvoja. Ovoga trenutka Hrvatska još uvijek ima neke pretpolitičke točke sukobljavanja i one još uvijek blokiraju takvu suradnju.”
Kada su počeli pregovori jeste li mislili da bi to sve moglo trajati 12 godina?
“Ne. Postoji i dokument iz 2003. kada je postignut relativno kvalitetan konsenzus vlasti i opozicije i donesen je nacionalni program za pristupanje EU da mi moramo biti spremni 2006. To je prije svega spriječio haški dosje. Ubrzo smo osjetili pritisak koji se počeo gomilati, Carla del Ponte je uspjela uvjeriti lidere zemalja članica EU da bez vidljivog napora u suradnji Zagreba i Haaga Hrvatska ne može u EU.”
Je li to bilo frustrirajuće?
“Haški sud je tada Hrvatskoj nanio jednu vrstu traume jer je najveći dio naroda percipirao da se radi o dubokoj nepravdi, da se proganja ljude koji su sudjelovali u stvaranju zemlju. EU je frustriralo da se u Hrvatskoj nije rješavalo pitanje raznih zločina. Mi smo tvrdili da radimo najbolje u datim okolnostima. Bruxelles je omogućio Hrvatskoj konstantan napredak u euroatlantskim integracijama, ali konačni skok nije bio moguć do rješavanja pitanja Haaga.”
Plašilo se regionalnim pristupom, da Hrvatska nikad neće sama ući, već u paketu s državama iz regije.
“To je od početka bila manipulacija. 1997. promoviran je regionalni pristup, ali već 1999. je zamijenje, dogovoreno je da će svaka zemlja ulaziti sama, ali jedan od kriterija je bilateralna suradnja, kako bi se osigurala regionalna suradnja. Tadašnja oporba je osporavajući Vladu Ivice Računa govorila da je to jedan produženi put za Jugoslaviju.
Andrej Plenković je najvjerojatniji idući predsjednik HDZ-a. Je li on opasniji protivnik za SDP?
“To je prije svega pitanje za one koji podržavaju HDZ. SDP treba povećati svoju programsku ponudu i odrediti ljude koji će ju provoditi. Plenković nije izašao iz vakuuma. Gledali smo jedan ciklus samoranjavanja HDZ-a. Sve što sada imamo prilike vidjeti predstavlja pokušaj stranke da se centriraju, vrate osvježeni pred oči birača. Mislim da je za kompletnu preobrazbu stranke potrebno napraviti puno više od jednog čovjeka ma kako sposoban on bio.”
Pojavio se pritisak iz EK-a na Hrvatsku i Sloveniju da nastave arbitražu.
“Mislim da je Komisija u osjetljivoj situaciji. Mora se brinuti da dobar dio mehanizama u EU zadrži integritet tako da me ne čudi ta informacija iz EK. To ne treba prihvatiti kao presudu, Hrvatska treba zagovarati ono što je utvrđeno, a to je da za Hrvatsku taj sud više nije meritorno tijelo. Problem treba riješiti na drugi način. Za početak bi bilo dobro da ta granica nije ograđena bodljikavom žicom.”
Kako vidite Europsk uniju nakon Brexita?
“Ovog trenutka je jasno da se nešto mora promijeniti u supstanci Unije da bi preživjela prvu polovicu 21. stoljeća. Očito da se Unija poskliznula nakon 2008, kada je kriza “uvedena” s druge strane Atlantika, pa je došla migrantska kriza i to je pokazalao da institucije EU ne mogu izdržati udar izvandrednih okolnosti i tu se pokazuje da je EU zajednica država, a ne zajednička država. Postoje dvije mogućnosti: federalizacija ili EU u obliku zajedničkog tržišta, ali bez nekih političkih spona.”
Što će prevladati?
“Mislim da je preskup povratag natrag, ali ne smiju se zanemariti nacionalni interesi jer ukoliko to bude preveliki nasrtaj na nacionalne identite.
Vrlo kratko smo bili 28. članica. Novu 28. ćemo jako dugo čekati. Proširenje je postalo nepristojna riječ u mnogim vokabularima.”
Sve događaje vezane uz treću obljetnicu ulaska Hrvatske u EU možete pratiti OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
