Gost Novog dana bio je Bono Marijanović stručnjak za sigurnost, koji je komentirao napad u Münchenu u kojemu je u petak navečer ubijeno deset ljudi, uključujući napadača.
U osam dana su se dogodila tri velika teroristička napada na civile, a što unosi veliku paniku i nesigurnost među ljude? Jesu li se oni mogli predvidjeti?
“Vrlo teško, uvijek stavljamo naglasak na obavještajnu zajednicu. Ovo što imamo zadnje vrijeme, to su vukovi samotnjaci, ali ja ih ne bih nazvao tako jer su vezani za neke organizacije. To su pojedinci koji se nisu dokazali u svom životu, pa se odlučuju na ovaka zlodjela. Oni htjeli ili ne, ispunjavanju smisao svog života. Tako je ovaj mladić sinoć iz Münchena ušao u povijest. Ne možemo napad povezivati s klasičnim poimanjem terorizma, ali ima obilježlja terorističkog akta jer je zavladao strah i to se češće ponavlja.”
VEZANE VIJESTI
Je li tzv. Islamsaka država uspjela u širenju straha?
“Oni na ovaj način slave neku svoju pobjedu. Oni su oslabili s akcijama saveznika, ali njihovo pozivanje na džihad rezultira ovim. Oni koji su zadnjih dana ovo napravili imaju takav modus ponašaja, ovakvi pojedinci i zlodjelja idu u prilog Islamskoj državi. Među napadačima ima simpatizera ISIL-a, pa možda i onaj od sinoć koji je izvršio samoubojstvo. No, istraga će tek to trebati otkriti.”
Postoji psihološki moćno sredstvo – način na koji teroristi koriste medije, ali i način na koji mediji izvještavaju o ovakavim napadima. Kako bi se mediji trebali postaviti?
“Uloga medija je važna. Ovdje mediji ne mogu biti izolirani i ne mogu ignorirati zlodjela. U svakom slučaju, internet čini čuda, on je jedan od glavnih alata Islamske države. Važno je da se ne prikazuju smrskana tijela i načini izvršenja zlodjela, jer podižu prag otupljenosti ljudi prema takvim zločinima. I svijet globalno tu ima utjecaja, jer kad vidimo koje igre naša djeca igraju. Zbog biznisa se takve igre produciraju, pa tako, primjerice, raskomadana tijela gledaju već i djeca. Ide se preko nekog ruba i događaju se takve stvari.”
Najprije je bilo objavljeno da su u napadu u Münchenu sudjelovale tri osobe, a onda da je jedna. Što mislite, je li ovo sada gotova priča?
“Priča nije zatvorena i neizvjesnost traje. Istraživanjem bi se možda mogla naći neka poveznica s nekim drugim osobama, što bi onda moglo biti i javnosti prezentirano. Priča nije zatvorena.”
Koji su novi izazovi koji se traže od sigurnosnih službi? Mogu li se ovakvi napadi uopće predvidjeti?
“Mislim da službe dobro surađuju, ali, nažalost, svi ovi događaju kažu da ima još prostora za još dinamičniju suradnju. Represivni aparat je, nažalost, uvijek korak iza, jer policija i specijalne postrojbe ne mogu izaći na teren dok se nešto ne dogodi, i onda mogu brzo regirati. Bez rada obavještajne zajednice se ovo ne može predvidjeti, ali ima tu još puno prostora za pobljšanje. Treba staviti i naglasak protiv ilegalne prodaje oružja, jer vjerojatno ni ovaj krvik iz Münchena nije imao dozvolu za oružje”.
U ovom slučaju, vjerojatno nije bio važan broj žrtava, ali sigurno nije slučajano odabrana lokacija. Uvijek je nekako važno da to odjekne u javnosti.
“Pojačala se doza straha, danas čovjeku nije bitno hoće li otići u primjerice Pariz, već hoće li se tamo osjećati sigurno. To je stvarnost. Sve ide na uštrb sigurnosti. Turska već trpi ogromne gubitke. Osjećaj nesigurnosti je sve izraženiji, i ljudi jako propituju gdje putovati. Da se ovo što se dogodilo u Münchenu dogodilo negdje drugdje, u nekoj maloj sredini, ne bi bilo tako popraćeno. Zato biraju takava mjesta za napade, da događaj odjekne i da napadača zabilježi povijest”.
Volimo isticati da smo sigurna zemlja, može li Hrvatska biti u fokusu napada?
“Ni Njemačka nije trebala biti fokusu, pa se dogodilo ovo što se dogodilo, jer je velika uloga te zemlje u primitku migranata. U tom kontekstu se i kod njih nije trebalo ovo dogoditi. Ali upravo je to ona kavaka na koju računaju vukovi samotnjaci i poremećene osobe. Mi ističemo da samo sigurna zemlja, ali da ne provociramo, neka tako i ostane.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
