S rastućom ksenofobijom i tenzijama, Europska se unija mora suočiti i s novom Hrvatskom vladom, započinje svoju kolumnu u The Guardianu Paul Mason, koji je prošlog tjedna boravio na FALIŠ-u u Šibeniku. Portal N1info donosi vam pojedinosti iz kolumne pod dramatičnim naslovom "Hrvatski izbori upozoravaju na povratak nacionalizma na Balkan".
Mason, koji je upoznat s političkom situacijom u zemljama u regiji, podsjeća na izbore koje je Hrvatska imala prije manje od godinu dana, i njezina sada već bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, “muškarca kojeg je Simon Wiesenthal Centre opisao kao “fašista””.
“U nedjelju su Hrvati na izborima u najvećem broju izabrali nacionalistički HDZ, ali nisu promijenili ništa. Samo je 53 posto Hrvata glasovalo, a najvjerojatniji rezultat je koalicija istih starih “centrističkih” stranki – nacionalista i socijaldemokrata”, smatra Mason i dodaje da se zemlja usred svega toga suočava ‘sa starim problemima – nezaposlenosti, osobito među mladima, visokim javnim dugom, radnom snagom u odlasku prema Austriji i Njemačkoj.’
VEZANE VIJESTI
Mason piše da su hrvatski političari zaoštrili retoriku uslijed događaja u BiH i Srbiji, kao i najavljenog referenduma u BiH, te podsjeća na događaje iz 90-ih. “Novi konflikti dolaze u godinama ekonomskog propadanja, rastućih geopolitičkih tenzija i rastuće ksenofobije nakon izbjegličke krize”, piše o zemljama u regiji i njihovim odnosima. Mason smatra da globalizacija, ekonomski rast i vrijeme nisu uspjeli ‘zaliječiti’ regiju.
“Glavno dostignuće ekstremne desnice podizanje spomenika osuđenom teroristu”
Kada je riječ o ljevici, on navodi da u Hrvatskoj postoji ona globalistička, koja pozdravlja partizanske veterane na trgovima, ali je ona beznačajna u mainstream politici. “Tu je i ekstremna desnica, čije je glavno dostignuće u Hrvatskoj ove godine bilo podizanje spomenika osuđenom nacionalističkom teroristu iz 1970.”, piše Mason, referirajući se na spomenik Miri Barešiću u Dragama.
“Mnogi građani u 40-im i 50-im godinama žive postraumatskim stilom života: rade, brinu o obitelji ili su u prijevremenoj mirovini, rijetko govoreći o tome što su činili ili propatili, a praćeni su podmuklom brigom da bi se konflikt mogao vratiti”, napisao je. Mladi, pak, žive u svijetu snova koji treba zamijeniti nacionalne i političke identitete formirane prije dvadeset godina.
Mason se osvrće i na pravila primanja balkanskih zemalja u Europsku uniju, navodeći da su standardi prijema niski. Navodi i da je Makedonija nagrađena “mrkvom” zbog podizanja ograde prema izbjeglicama. Političari u regiji – korumpirani, šovinisti ili samo nekompetentni, znaju da mogu napredovati ako ispune nekoliko kućica u formularu očekivanja Unije.
“Kulturalno očijukanje s fašističkim režimom u II. svjetskom ratu mora prestati”
“Ako bi EU htjela ispuniti nade i povjerenje koje na nju projiciraju mladi ljudi Balkana, ona mora početi čvrstim stavom prema novoj hrvatskoj vladi. Kulturalno očijukanje s fašističkim režimom u drugom svjetskom ratu mora prestati”, navodi Guardianov suradnik.
U konačnici, EU mora biti spremna aktivirati članak 7 procesa, koji se zemlje članice upozorava na neadekvatnu vladavinu prava, što bi u vodilo i “suspenziji prava ili ograničavanjem prava glasa”. Time se, navodi, prijetilo Poljskoj i Mađarskoj, ali to nikad nije provedeno.
Napominje da, ukoliko stvari u Hrvatskoj krenu krivo, ta se zemlja članica može pozvati na zajedničku europsku obrambenu politiku, a sve potpisnice Lisabonskog ugovora moraju još pomoći. Poziva zapadne demokracije da na Balkanu promiču demokratsku kulturu i institucije, kao što su 1995. godine nametnule mir.
“Danas je na EU da ga očuva”, zaključuje.
Cijeli tekst možete pronaći ovdje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
