Miroslav Šeparović u Točki na tjedan

Gost Intervjua tjedna u Točki na tjedan Nataše Božić bio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Što mislite koju bi ocjenu građani dali radu Ustavnog suda?

“Sudeći po javnoj percepciji ne bismo dobili dobru ocjenu. Između 2 i 3. Ako. Nisam zadovoljan tom ocjenom. Mi smo prevažna institucija, moramo biti pod ogledalom javnosti, za nas važe posebni kriteriji. Mnogima smo se zamjerili s obzirom na važnost odluka. Moramo odlukama pokazati javnosti da štitimo Ustav.”

Ustavni suci se biraju po političkom ključu, biraju li se “odlikaši”?

“Da se osvrnem. Ni za druge institucije vrlo vjerojatno ne bi bila bolja ocjena. Biraju li se odlikaši? Uvjeti su propisani zakonom i doista su strogi, ali suce bira politika. Svugdje u svijetu ustavne suce bira politika i to je normlano. Ključno je postupaju li ti izabrani suci u skladu s Ustavom i zakonima ili po uputama politike.”

Koliko tom lošem ugledu Suda doprinose afere poput Vaše, da ste plagirali doktorski rad. O čemu se radi?

“Nažalost, mi smo izloženi strahovitim pritiscima i neosnovanim napadima. Tako je i ovaj moj koji ima samo političku dimenziju, i za to imam informacije. Pokušava me se staviti u sukob oko novog Obiteljskog zakona. Mentorica mi je bila najbolja stručnjakinja u tom području, profesorica Hrabar i sud je kasnije suspendirao taj zakon. Kad sam ja doktorirao tog zakona nije bilo ni u tragovima. Ne da nisam plagirao, nego je profesor koji me optužio plagirao mene. Tužio sam ga za naknadu štete prije nego što je sve izašlo u javnost.”

Optužio Vas je profesor Vjekoslav Miličić, koji uživa određen renome u javnosti. Zašto bi on to učinio?

“Nažalost i on se upleo u to kolo koje je protiv mene. On je već svjedočio u jednom postupku, pokazalo se lažno, oko mobbinga nad pravobraniteljicom za djecu gdje je sud utvrdio da toga nema. On je falsificirao moj rad i ja sam ga zbog toga tužio. Kad se pokazalo da sam ja u potpunosti u pravu, pojavilo se da moje reference u doktoratu nisu pod navodnicima. Ja sam radio onako kako se radi na Pravnom fakultetu, što je i dekanica potvrdila. Da je trebalo, stavio bih pod navodnike. Neću da se nada mnom prepucava akademska zajednica. Neka propišu navodnike, onda će se doktorandi držati toga. Ovaj napad je političke vrste.”

Koliko je po Vašoj procjeni riječ o Vašem vlastitom radu, a koliko o citatima. U kojem omjeru?

“Ja sam skupio sve što su drugi radili na jednom mjestu, dao svoja razmišljanja, kritike, analize… Ne mogu tu reći koliko… Moji su zaključci i istraživanje je moje. Ali doktorati se tako pišu. Ne počinje svijet od mene. Imam pouzadnih informacija da je ovo vezano uz Obiteljski zakon.”

Je li bilo opravdano rušiti Obiteljski zakon samo zato što je bilo previše primjedbi na njega?

“Nije zato srušen, suspendiran je privremeno jer je bilo ozbiljnih manjkavosti, takvih ozbiljnih sumnji u protuustavnost da je bilo nemoguće razlučiti što je sumnjivo, a što protuustavno. I da bismo spriječili štetne posljedice bili smo prisiljeni suspendirati ga, da se na miru odluči o ustavnosti. Sabor je u međuvremenu donio novi zakon i mi smo obustavili svoj postupak. Digla se takva hajka na nas. Bolje je zakon suspendirati da ne nastane veća šteta.”

Ministar vanjskih poslova Vlade u odlasku Vlaho Orepić rekao je da ima saznanja da Ustavni sud ugrožava nacionalnu sigurnost.

“Ovako nešto reći, i to u predizbornoj kamapnji je apsolutno nedopustivo. Kada šef MUP-a kaže da ustavni suci ugrožavaju nacionalnu sigurnost, to će građani misliti da se bavimo kriminalnom, terorizmom ili da smo špijuni… To su nedopustive izjave jednog ministra, ja sam već na to reagirao. Ne smiju se napadati institucije na taj način. Smije se kritizirati, ali se ne smije dovoditi u pitanje sama institucija. Ovo nije bila primjerena izjava osobi koja vodi represivni aparat. Moramo štititi institucije države.”

Što ako Orepić nešto govori s utemeljenjem? Kako komentirate aferu s novoizabranim sucem Davorinom Mlakarom?

“Ako ima takvih saznanja onda mora dati nalog policiji da se izvan javnosti provede taj postupak, da se obrati državnom odvjetniku, pa da se skine imunitet sucu. Ne mogu i neću dozvoliti da se cijela institucija blati na taj način. Što se Mlakara tiče, pratio sam u medijima sve… Sve je bilo poznato i Saboru kad ga je izabrao dvotrećinskom većinom. Ja nemam nikakvih, ni službenih ni neslužbenih informacija da se protiv njega vodi postupak ni u Austriji ni u Hrvatskoj. Da se vodi, skinuo bih mu imunitet. Razgovarao sam s njim i on me uvjeravao da ništa nezakonito nije učinio. Nemam mu razloga ne vjerovati. Molio sam jedino da se taj slučaj čim prije riješi. Molio sam ga da javno istupi i on je istupio i objasnio. Nemam tu više što reći.”

Postoje li politički pritisci na rad Ustavnog suda?

“Ja ih ne osjećam i ne vidim. Ne može se snagom političke moći diskreditirati članove i prijetiti ukidanjem Suda. Mi na to nismo imuni, ali nisu nas slomili, a neće nas ni ovaj saziv Sabora.

Koliko se izbor sudaca može nazvati političkom trgovinom, a koliko je to standardna procedura? Koliko je problematično što su čak tri suca došla direktno iz saborskih klupa?

“Prijetila nam je ozbiljna ustavna kriza. Sjetite se tenzija i skoro je Sud došao u blokadu. Ipak su izabrali suce, mislim da to moramo naglasiti. Meni su suci koji su izabrani – najbolji. Sabor je iskazao odgovornost. Možemo to nazvati političkom trgovinom ili nužnim kompromisom.

Zbog sudaca koji su došli iz Sabora neće doći u pitanje rad Suda jer oni neće raditi na ocjenama ustavnosti zakona na kojima su oni radili u Saboru. A kao zastupnici mogu nam pomoći jer znaju proceduru, kako se donose zakoni. Ali neće sudjelovati u donošenju odluka oko zakona u čijem su stvaranju sudjelovali. Tu nema straha.”

Puno odluka Ustavnog suda izazvalo je kontroverze. Presuda Sanaderu je srušena i vraćena na početak. Javnost je tu vašu odluku dočekala na nož. Pričalo se i da je plaćena.

“To je toliko smiješno… Ja sam čuo da smo dobili dva milijuna – predsjednica Suda jedan, mi ostali jedan. Ja sam pitao gdje je moj dio? Nema ga. I supruga me pitala gdje je taj novac. Ovakvo pitanje zaslužuje jedino takav odgovor. Ja razumijem javnost, znam kako ona gleda na te stvari, kako je pratila to suđenje i što je sve pisano u medijima. Morate shvatiti da Ustavni sud nije medijski sud i da sudi temeljem Ustava i zakona i da svatko ima pravo na pošteno suđenje i ako su mu povrijeđena prava onda ćemo donositi odluke u skladu s Ustavom. Sutra i vi i ja možemo doći u takvu situaciju. Ustavni sud mora biti garant da će se svakome štititi prava.”

Vi ste prije u nekim slučajevima zastupali Ivu Sanadera. Gospođa Bagić bila je predstojnica Vladina ureda za zakonodavstvo. Zašto se niste izuzeli?

“Zastupao sam Sanadera u ostavinskoj raspravi njegovog oca kod javnog bilježnika. Tko tada ne bi zastupao gospodina Sanadera. To nije razlog za izuzeće. Po ovome što govorite, nijedan od nas ne bi mogao suditi Sanaderu. Svi smo izabrani u parlamentalnoj većini koju je kontrolirao Ivo Sanader.

Gospodin je imao puno većih prijatelja od sudaca pa smo vidjeli da mu to nisu ostali nakon svega. Mi smo utvrdili da su mu povrijeđena ustavna prava. Da se radilo o bilo kojem drugom političaru ili građaninu isto bismo učinili. Ne smijemo suditi na način “javnost je rekla Sanader je kriv”. Ne smijemo i nećemo tako raditi.”

Jesu li po Vama dobro postavljene ovlasti Ustavnog suda?

“Ovlasti su manje više slične kao u ostalim europskim zemljama, nema bitnih razlika. Imamo suradnju s drugim državama. Što se tiče komentara pravosuđa, lani smo ukinuli 3 ili 4 posto odluka sudova. Ne može se reći da zadiremo u ovlasti pravosuđa. Drugo, sudovi isto moraju znati da mi ne utvrđujemo činjenice, ali ako su povrijeđena prava mi to moramo napraviti. Mi smo se jako suzdržavali i ukidali samo one presude gdje je vrištalo od povrede ustavnih prava.”

Koliko se u ostatku mandata mislite baviti svjetonazorskim pitanjima. Hoće li se nakon 25 godina donijeti odluka o pobačaju?

“Obećao sam da ću učiniti sve da se taj slučaj riješi. Naime, taj predmet doista stoji predugo i nema opravdanja da on stoji. Ima jedna teorija u ustavnom pravu – bolje da Sud nekad šuti nego da izaziva daljnje prijepore u društvu. A znate da je tu dubok prijepor i nema sivog, apsolutno su ljudi za ili protiv. To je toliki dubok subok da bi ga Sud riješio mora naći čarobnu formulu i odna su bivši predsjednici smatrali da je bolje da se ne potiču daljnji svjetonazorski sukobi, nego da se ostavi da vrijeme riješi. Vrijeme nije ništa riješilo. Mislim da u društvu trenutno ima puno težih pitanja koje prije treba riješiti. Meni se čini da ovo nije najvažnije pitanje, ali mora se riješiti i hoće se riješiti. Krenuli smo, sakupili svu dokumentaciju. Ja sam obećao da ću u okviru s svog mandata, do 13. travnja 2017. učiniti sve što mogu kao predsjednik da se to riješi.”

Je li sadašnji sastav Ustavnog suda prekonzervativan?

“Sadašnji sastav je jako dobro svjetonazorski izbalansiran. Ima umjerenih konzervativaca, socijalno osjetljivih, liberalnih, socijaldemokratskih… Ne mogu reći da ima ekstremnih ni jednih ni drugih i mislim da je, što se svjetonazora tiče, dobro izbalansiran.”

Ustavni sud se relativno malo bavio tumačenjem vrednota u društvu. Recimo Vatikanskim ugovorima, odnosima Crkve i države. Je li Crkva previše ušla u segment države i je li to zadaća Ustavnog suda?

“Mi smo zatrpani ogromnim brojem predmeta. Tjedno imamo stalne sjednice, stručne sastanke, nama ti spisi ne daju disati. Svi suci su angažirani u vijećima, povećali smo njihov broj ne bsmo li probali stizati nedostatke i to je razlgog što se nismo bavili nekim stvarima. Ugovore je Sud većocjenjivao i oni su dio pravnog poretka i mi nismo nadležni. Eventualno za proceduru donošenja, ali u materijalnopravni sadržaj ne možemo ulaziti. Nismo prije niti ćemo sad. Što se tiče odnosa države i Crkve i uloge ustavnog suda… Mi smo čuvar Ustava, moramo paziti da se sve odvija i u slovu i u duhu Ustava. Sekularna smo država, Crkva je odvojena od država i to se uređuje zakonom. Treba se voditi i time da hrvatsko društvo ima veliki dio vjernika i tu Sud može biti jedan balans da pazi da je sve zaštićeno, da Crkva ima stavove, ali da ne ulazi u svjetovno. Nisam dosad vidio niti imao situacije da bi Ustavni sud trebao biti medijator u odnosima Crkve i društva.”

Je li referendum o braku narušio balans između svjetovnosti i konzervativnog katoličkog uvjerenja?

“To jepolitičko pitanje na koje vam neću konkretno odgovoriti. Građani su na referendumu odgovorili, zakonska procedura je takva da se promijenio Ustav, a Sud ga mora poštivati. Ja to ne mogu komentirati.