Gospodarstvo u sljedećoj bi godini trebalo rasti po stopi od 3 posto, jedan je to od temelja na kojima Ministarstvo financija priprema proračun za 2017. – otkrio je jučer ministar Marić. To će značiti zadržavanje na sadašnjoj stopi rasta ili blago ubrzanje rasta jer ministar Marić procjenjuje da bi i u ovoj godini BDP mogao rasti od 2,5 do posto.
Drugi okvir za izradu proračuna bit će zadržavanje deficita ispod dva posto BDP-a i to su zasad jedini detalji o kojima, kad je u pitanju izrada proračuna za sljedeću godinu, javno govori ministar financija. Već sada ministar najavljuje da rashode u proračunu neće biti moguće zadržati na ovogodišnjoj razini, ali najavljuje njihovu strogu kontrolu. Ako doista želi zadržati deficit ispod dva posto i ako se ne poveća značajno prihod od državne imovine, primjerice dividendi ili uplate dobiti, ministar financija neće moći ni približno, unatoč povećanju prihoda zadovoljiti apetitesvojih kolega ministara.
Povećanje BDP-a od tri posto znači da će se u ovoj godini BDP povećati za deset do 11 milijardi kuna, a da će u državnoj blagajni kroz izvorne prihode završiti oko 2,5 do tri milijarde kuna.
Oko 600 milijuna kuna tog novca je već potrošeno, odnosno toliki će biti trošak dvije indeksacije mirovina u sljedećoj godini. Povećat će se i troškovi zdravstva barem za nekoliko stotina milijuna kuna i na kraju će ministru, ako mu polazna točka bude ovogodišnji deficit od 1,7 posto BDP-a, za povećanje rashoda ostati oko 1,5 milijardi, odnosno najviše dvije milijarde kuna. On sam je nedavno rekao da će rasti troškovi obrane, ali nije otkrivao koliko.
Kome uzeti, a kome dati?
Zahtjevi Ministarstva obrane su naravno za početak maksimalistički, a kako doznaje Novi list podržava ih i vrhovna zapovjednica predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Prema nekim informacijama u razgovore se krenulo sa zahtjevom MORH-a da se njihov proračun poveća na pet milijardi kuna, što bi bilo povećanje za gotovo 25 posto. No, vjerojatno su i u MORH-u svjesni da u prvoj godini mandata neće dobiti za gotovo milijardu kuna veći proračun.
No, s druge strane u proračunu će se morati pronaći i sredstva za ispunjavanje sporazuma sa sindikatima za rast plaća u javnom sektoru od šest posto, ili za financiranje nekog dogovora koji bi motivirao sindikate da odustanu od tužbe jer se sporazum ne ispunjava. Tako će se nakon dugo vremena jedan ministar financija, odnosno Vlada naći pred dvojbom, ne kome da uzme novac, nego kamo da usmjeri prihode koji će biti rezultat povećanja BDP-a.
Ne treba zaboraviti ni da je jedno od važnijih predizbornih obećanja HDZ-a bilo ono o povećanju proračunskih sredstava za znanost i istraživanje. Ili će svi dobiti ponešto, pa će svi biti i pomalo nezadovoljni, piše Novi list.
Sindikat znanosti: Izdvajanja za obranu veća su od prosjeka EU-a
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ističe kako je aktualna razina proračunskih izdvajanja za obranu u RH od 1,3 posto BDP-a veća i od prosjeka EU i od prosjeka nama usporedivih tranzicijskih zemalja. Štoviše, ta je razina u proteklih deset godina stabilna, dok u usporedivim zemljama kontinuirano opada i prema posljednjim podacima iznosi 0,9 posto BDP-a.
“U isto vrijeme je RH po razini izdvajanja za istraživanja i razvoj u nezavidnom položaju. Od situacije u kojoj je Hrvatska u 2005. izdvajala više od prosjeka tranzicijskih zemalja došli smo u situaciju da je u 2015. prosjek tranzicijskih zemalja iznosio 1,23 posto BDP-a, a Hrvatska je izdvajala svega 0,85 posto BDP-a ili 2,85 mlrd kuna.
Dakle, Hrvatska natprosječno ulaže u vojnu obranu dok je istovremeno već dobro poznata činjenica da je na samom začelju Europe po izdvajanju za znanost. Unatoč tome, o potrebi povećanja izdvajanja za obranu govorio je ovih dana cijeli državni vrh, od premijera Plenkovića i ministra financija Marića do predsjednice Kolinde Grabar-Kirarović. No, o istraživanju i razvoju – muk – iako podaci pokazuju da tu stojimo kudikamo lošije nego po pitanju izdvajanja za vojnu obranu”, navodi se u priopćenju Nezavisnog sindikata znanosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.