Sindikalist Mladen Novosel kazao je da mu je Martina Dalić prije nekoliko mjeseci kazala da akcijski plan za administrativno rasterećenje poslodavaca ne postoji, ali ovih dana vidjeli smo da je on izašao i u izradi su sudjelovali predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, ali ne i sindikata.
To je nastavak priče od prošle godine, kada je Andrej Plenković kazao da će 2017. biti godina poduzetnika, pa su sindikati pitali mogu li oni postojati bez radnika, prepričao je Novosel.
Kada im se uštedi milijarda kuna, rezanjem 30 posto nameta, to bi načelno trebalo biti dobro, no uđe li se u sadržaj – vidi se da je to učinjeno površno i da su plan radili ljudi koji nemaju veze sa stvarnošću, smatra on.
“Pođemo li od prednosti da se vođenje i osnivanje društava mogu raditi elektroničkim putem i smanjiti troškove biljega ili javnih bilježnica, to nije negativno… Tome se nećemo nikada protiviti. No, uđemo li u srž i pogledamo treba li ići na rezanje troškova na procjene opasnosti – a ne znamo na koji način se rade te procjene rizika i ako temeljem nalaza inspektoratu imamo 13 do 14 tisuća povreda na radu godišnje, usprkos svim mjerama i inspektoratu – očito je da zaštita na radu ne funkcionira”, kazao je Novosel.
‘Opet ćemo imati tih 13 do 14 tisuća ozljeda ili će ih biti više’
Nije se ušlo u srž – nije se doprinijelo poboljšanju zaštite na radu, praktičnijim pojednostavljenjem procjene rizika, nakon kojeg bi se kasnije išlo u rezanje troškova, podvlači on.
Naveo je da postoje trgovačka društva koja obavljaju posao zaštite na radu te da znamo da ih jako malo provodi poslove osposobljavanja radnika. Ispričao je svoje iskustvo.
“Dobio sam obrazac koji sam trebao pročitati i potpisati. Poslodavac je to trebao platiti tom ovlaštenom trgovačkom društvu”, opisao je, dodajući da se ta društva sada bune zbog manje zarade.
“Nama će se događati opet tih 13 do 14 tisuća ozljeda ili će ih biti više”, predviđa on. Građevinski, šumarski, metaloprerađvački sektori su posebno ugroženi smanjenjem preventivnih zdravstvenih pregleda, kojima se provjerava na koji način njihovi radnici pate zbog buke, kemikalija, štetnih plinova.
Smjesta bismo mogli zaposliti 10 do 15 tisuća trgovaca, kad bi se poštovali pravilnici o evidenciji radnog vremena
“Paušalno se govori da će se poslodavca rasteretiti. Ali to je plan želja. Da bi se on proveo, mora se promijeniti niz pravilnika, od evidencije radnog vremena na dalje. Kako to napraviti ako sada znamo da u sektoru trgovine možete sada zaposliti 10 do 15 tisuća radnika, kad bi se poštivalo radno vrijeme?”, kazao je.
Akcijski plan je trebao biti obznanjen sindikatima, ali je trebao biti i raspravljen kroz pojedine provedbene akte. Svaki pravilnik treba doći na povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vijeća, naveo je.
GSV se prema planu sastaje najmanje jednom mjesečno, što znači da će se sjednica održati do kraja mjeseca. Taj plan bi zato bilo korektno raspraviti ondje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
