Iako, kako se priča, traju intenzivni razgovori o sastavu Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, još nisu došli do povjesničara, koji bi trebali biti njegova glavna sastavnica.
Prema pisanju Novog lista, na temelju neslužbenih informacija iz visokih izvora, već su obavljeni razgovori s potencijalnim članovima tog povjerenstva. Međutim, izgleda da su povjesničari specijalizirani za 20 stoljeće, poznati po svom javnom, profesionalnom i znanstvenom angažmanu na temama Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća u tim razgovorima za sada zaobiđeni.
VEZANE VIJESTI
Tvrtka Jakovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta, specijalista za povijest Hladnog rata, snažno angažiranog u raspravama i polemikama o povijesnih zbivanjima iz četrdesetih godina 20. stoljeća nitko nije zvao i pitao bi li ušao u povjerenstvo. “Nitko me nije zvao, a u povjerenstvo ne bih ni ulazio. Povijest se ne piše kroz komisije”, rekao je Jakovina. Ni njegovog kolegu s istoga odsjeka Hrvoja Klasića koji se bavi suvremenom hrvatskom i svjetskom poviješću također nitko nije zvao.
Nitko nije zvao ni Slavka Goldsteina koji je bio predsjednik Savjeta Javne ustanove spomen-područje Jasenovac, a lani je objavio knjigu “Jasenovac – tragika, mitomanija, istina”. Goldstein smatra da to povjerenstvo nema smisla i da neće ništa riješiti.
Povjesničar Josip Jurčević gotovo tri desetljeća objavljuje radove, članke i knjige o temama kojima bi se trebalo baviti povjerenstvo, o Bleiburgu, Jazovki, a doktorirao je na temi koja se odnosi na uspostavu jugoslavenskog represivnog aparata pri kraju i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. No, kako je kazao, ni njega nitko nije zvao. Jurčević smatra da povjerenstvo mora biti pluralno, multidisciplinarno i stručno, a ne političko tijelo, koje će svoj rad zasnivati na činjenicama.
Nije zvan ni Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest koji se također bavio jugoslavenskim represivnim sustavom, a posebno stradanjem njemačke nacionalne zajednice u Jugoslaviji neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Mario Jareb, također s Hrvatskog instituta za povijest sve što zna o tom povjerenstvu doznao je iz medija.
Nije zvana ni Martina Grahek Ravančić također s Hrvatskog instituta za povijest. Ona se posebno neposrednim poraćem iscrpno bavila. Ni Nikicu Barića, s istog instituta, koji se u svojoj znanstvenoj karijeri bavio i ustašama na Jadranu nitko nije zvao i pitao bi li bio član povjerenstva, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
