Dalija Orešković: "Izuzet ću se iz eventualnog odlučivanja o slučaju Marića"

Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, bila je gošća u programu N1 televizije.

Orešković je rekla da ne može govoriti bavi li se Povjerenstvo aktualno slučajem brata ministra Gorana Marića, Svetimirom Marićem. “U svakom slučaju, ukoliko Povjerenstvo stekne dostatna saznanja i bude postojala mogućnost kršenja Zakona o sukobu interesa, Povjerenstvo će se baviti ovim slučajem i postupiti kao i u svakom drugom slučaju. Obzirom da ovog trena to nije tako, ja bih se suzdržala od komentara konkretnog slučaja”, kazala je Orešković.

Objasnila je i zašto bi se izuzela iz odlučivanja o slučaju Svetimira Marića. Naime, prije desetak godina, kazala je, živjela je s roditeljima, kome su Marićevi bili susjedi, s kojima su razvili ugodan i prisan susjedski odnos, pa ne želi da se pomisli da bi ona na bilo koji način mogla pogodovati Mariću u odluci Povjerenstva.

Upitana može li dužnosnik imati brata, kazala je da naravno da može. “Ono što se u okviru zakona nalaže jest da kad se privatni interesi isprepletu s ovlastima u javnom svojstvu, traži se postupanje u kojemu se štiti javni interes. Imamo različite odredbe koje su izričito propisane. Primjerice, kad subjekt želi sudjelovati s tijelom vlasti, traži se da se taj dužnosnik obrati Povjerenstvu, koje će mu dati upute kako postupiti. Nisu samim time što im netko u obitelji obnaša javnu dužnost građani diskreditirani, ali to je situacija u kojoj privatni interesi mogu utjecati na nepristranost u odlučivanju i traže se procedure kojima se omogućava da ne dođe do preferencijalnog odlučivanja”, kazala je Orešković.

Na pitanje može li ministar ili bilo tko od visokih dužnosnika na istaknutu poziciju postaviti brata, sestru ili rođake, Orešković je kazala da je kod imenovanja situacija puno složenija, ali da dio toga pitanja može biti obuhvaćen i djelokrugom Povjerenstva. “Mi ispitujemo je li izravnom radnjom, predlaganjem, odlukom o imenovanju dužnosnik blisku osobu postavio na neku funkciju, odnosno jesu li unaprijed bili propisani kriteriji da idu in favorem članu obitelji. Tamo gdje takav utjecaj ne proizlazi iz vidljive dokumentacije, postoji sustav spojenih posuda, ali takav izravni utjecaj nije vidljiv. Je li došlo do korištenja pozicije, to je drugo pitanje i možda ne ono koje bi trebalo biti u našoj sferi interesa. Ako je tome tako, onda bi se time trebala baviti druga tijela. Ova konkretna situacija već je razriješena, jer javnost nije pozdravila ovakvu praksu i to je jedan pozitivan trend”, rekla je Orešković.

Istaknula je da zakonom nije zabranjeno da brat ministra, premijera ili nekog drugog visokog državnog dužnosnika bude na poziciji u nekoj državnoj tvrtki. “Postavlja se pitanje je li u donošenju odluke dužnosnik bio u sukobu interesa, odnosno jesu li nečiji privatni interesi pretpostavljeni javnima”, rekla je Orešković, dodavši da zakon definira što se smatra članom obitelji, ali kaže da se interesno povezanim osobama mogu smatrati i druge, koje su na neki drugi način interesno povezane.

Upitana je li šogor takva osoba, Orešković je kazala da je Povjerenstvo imalo situaciju kad je utvrdilo da je dužnosnik, koji je dodijelio poslovnom subjektu u vlasništvu bratića, u sukobu interesa, ali da su im sudovi rekli da se oni s takvom definicijom ne slažu. Kad je u pitanju kumstvo, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kazala je da Povjerenstvo nije imalo konkretan slučaj. “Treba razlikovati dvije situacije, jedno je kad utvrđujemo što je interesna povezanost od situacije kad kažemo da ova situacija sama po sebi nije. Standard za povredu načela djelovanja je drugačiji od utvrđenja da ste napravili nešto što je zabranjeno”, kazala je Orešković.

Činjenicu da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obznanio da će on brata ministra Gorana Marića zaposliti u Zagrebačkom holdingu, Orešković je kazala da ne može komentirati. “Koliko je meni poznato, treba provjeriti o čemu se radi. To je nešto što će na svoj način reći Povjerenstvo”, kazala je Orešković.

Komentirajući dosadašnji rad povjerenstva, Orešković je kazala da je teško generalizirati u pogledu pitanja koliko je političarima jasno što je sukob interesa. “Možda je najpoštenije reći da u politici, kao i u svim drugim životnim okolnostima, čovjek bolje vidi situaciju kad je u pitanju netko drugi, a različito kad je u pitanju on sam. Možda je potrebno napraviti jednu kampanju u kojoj se objašnjava gdje je granica. Sukob interesa sam po sebi nije problem, ono što je problem jest kako su se ponašali nakon što se ta situacija dogodila”, objasnila je.

“Činjenica je da se u političkoj areni koriste svakakvi alati, a svrha ovoga što mi radimo je jačanje transparentnosti i, u konačnici, povjerenja građana u tijela javne vlasti. Može krenuti i u suprotnom pravcu, u kojemu kažemo da možda sukob interesa nije nešto što nam treba”, kazala je Orešković, istaknuvši da je iz onoga što proizlazi u praksi, razvidno da nedostaju jasni kriteriji za zapošljavanje u trgovačkim društvima na svim razinama, a što su stvari koje su kod ostalih građana jako velike. “Imate situacija kad se u takvim trgovačkim društvima zapošljavaju predstavnici tijela lokalne i regionalne samouprave, pa onda oni imaju srodnike koji imaju trgovačka društva, pa se čak događa da se tim trgovačkim društvima namještaju poslovi”, kazala je Orešković, ponovivši da sukob interesa sam po sebi nije problem, ali da se ne može odlučivati o stvarima s kojima je pojedinac povezan.

Komentirajući slučaj u kojemu je Fakultet političkih znanosti odbio povjerenstvu dostaviti dokumentaciju o doktorskom studiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, na što je predsjednica Povjerenstvo nazvala “Big Brotherom”, Orešković je istaknula da Povjerenstvo to nije. “Osnovano je kao samostalno državno tijelo. Ukoliko smo u bilo kojemu pojedinačnom predmetu postupali suprotno odredbama zakona, o tome će odlučiti Upravni sud. Mi smo u fazi kad prikupljamo podatke kako bismo donijeli odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka”, rekla je Orešković, dodavši da je Povjerenstvo u prosincu 2015. godine zaprimilo jednu prijavu, na osnovu koje i prikupljaju spomenutu dokumentaciju.

Govoreći o pritiscima na Povjerenstvo, Orešković je kazala da ne treba ponavljati da je demokratska vlast transparentna vlast. “Kad se s najviše razine tijela javne vlasti, dužnosnici izlaze iz okvira rada i nadležnosti, onda se od Povjerenstva pravi problem. Zašto? Da bi se diskreditiralo. A građani imaju pravo znati”, kazala je Orešković.

Predsjednica Povjerenstva komentirala je izjavu glavnoga tajnika HDZ-a i potpredsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića, koji je kazao da bi se trebalo razmotriti i zakonske prijedloge koji bi ograničili djelokrug Povjerenstva. “Dužnosnici bi itekako trebali biti oprezni i odgovorni prije nego što se donese odluka. Zakonom je propisan institucionalni nadzor. Nije ništa sporno u potrebi za određenim izmjenama i dopunama. Sve ono što smo mi naveli u izvješćima trebalo bi postupiti u ovlastima. Mi nemamo velike ovlasti, imamo ovlast tražiti podatke od državnih tijela i imamo ovlast utvrditi i reći što se smatra sukobom interesa. Kako ćete jednom tijelu, koje se zove Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, ukloniti ovlast da kaže što je sukob interesa?”, upitala je Orešković.