Agronomski fakultet je najbolja sastavnica Sveučilišta u Zagrebu kad se gleda prema svjetskim rang listama koje razlikuju fakultete prema područjima.
Na poznatoj listi QS World University Rankings u području poljoprivrede i šumarstva Sveučilište u Zagrebu u 2017. godini zauzima mjesto među prvih 150 sveučilišta u svijetu i to je jedino od 46. područja u kojem se zagrebačko sveučilište nalazi na listi QS među prvih 300 sveučilišta, piše Index. Ukupno gledano, Sveučilište u Zagrebu je rangirano u kategoriju od 651. do 700. mjesta.
I na listi U.S. News & World Report Sveučilište u Zagrebu najbolje stoji u području poljoprivrednih znanosti gdje je na 142. mjestu dok je ukupno na 606. mjestu.
VEZANE VIJESTI
Prema listi NTU Ranking koja se radi na Tajvanu, Sveučilište u Zagrebu našlo se 2016. među prvih 200 sveučilišta po kvaliteti i kvantiteti znanstvenih publikacija u poljoprivrednim znanostima.
O tome treba li se pouzdavati u rangiranja sveučilišta i njihovih sastavnica po raznim listama, u svijetu se vode prilično žučne rasprave, a za Hrvatsku je zanimljiva i važna činjenica da na sve tri navedene ljestvice jedino poljoprivredne znanosti zagrebačkog Sveučilišta zauzimaju poziciju među prvih 200 u svijetu što pokazuje da Agronomski fakultet prema njihovim kriterijima stoji bolje od ostalih sastavnica.
K tome, dok se zagrebački Agronomski fakultet posljednjih godina na svim navedenim listama postojano uspinje, zagrebačko sveučilište istovremeno na poznatim listama poput Timesove i Šangajske uglavnom pada ili stagnira pri dnu.
Znače li podaci navedenih rang lista da je zagrebački Agronomski fakultet najbolji u Hrvatskoj i regiji, pitanje je na koje prof. dr. sc. Boro Mioč, prodekan za znanost na tom fakultetu, nije htio izravno odgovoriti, ali jest poručio da to svakako nastoje biti i da je to njihova misija.
“Odgovor se iščitava iz prikazanih ljestvica. Naš najvredniji resurs su ljudi, osobito mladi visoko obrazovani, ambiciozni i stručni mladi ljudi“, istaknuo je Mioč, koji je istaknuo niz znanstvenih istraživanja koja provode, a važan resurs su također i laboratoriji i oprema.
Premda je interes za upis na Agronomski fakultet tako velik da upisne kvote redovno popune već u prvom upisnom roku i njihovi mladi stručnjaci nakon što završe fakultet muku muče s pronalaženjem posla, upozorio je Mioč: “Ona je osobito izražena u području poljoprivrede. Međutim, sve je više naših studenata koji se, nakon što završe Fakultet, vraćaju na svoja gospodarstva u vinograde i vinarije, klaonice i mesnice, mljekare i sirane, u pčelinjake i pakiraonice meda gdje razvijaju već organizirani obiteljski posao ili otvaraju nove farme i pogone”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
