Srbi se masovno brišu iz evidencije o prebivalištu - upozorio je na N1 predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac. Rezultat je to policijskih provjera čiji je cilj bio uvesti red u evidencije. No Pupovac tvrdi - izbrisani su i ljudi koji stalno žive u Hrvatskoj, kao i oni koji u njoj borave pola godine.
Samo u zadnjih 5 godina 67 tisuća Srba izbrisano je iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj, tvrdi Milorad Pupovac. To se odnosi se na ukupno 11 županija.
“Na primjer sada u 3-4 mjesecu osobe žive u Hravtskoj i ostaju do 10-11 mjeseca, a onda zbog loših uvjeta odlaze kući kod obitelji koja se za njih može brinuti. Brisati takve ljude je protivno zakonu”, kaže Pupovac.
Biračko pravo na lokalnim izborima – pravo glasa i kandidature – proizlazi iz prebivališta. Brisanjem iz evidencije to se gubi.
“Evo u Vukovaru tajnika manjinskog županijskog vijeća se želi brisati, a on ima svoju ulogu. Trajno je nastanjen tamo, živi radi i javno je vidljiv u svome poslu”, kaže Pupovac.
Rokovi počinju teći 20. travnja – tko s tim datumom nema prebivalište ne može se kandidirati za predstavnička tijela.
Pupovac se žali i na višekratne provjere prebivališta istih osoba što smatra uznemiravanjem. Zbog postupanja policije susreli su se s ministrom, i tražili da niže razine upozori na djelovanje, no, tvrde, pomaka nije bilo pa će tražiti i očitovanje premijera.
MUP: Izbrisano je 80 tisuća osoba
Iako smo tražili reakciju resornog ministra za kritike, komentar nismo dobili no jesmo odgovor MUP-a.
“Do pokretanja postupka odjave prebivališta po službenoj dužnosti dolazi ukoliko tijekom poslova iz nadležnosti policije dođe do indicije da osoba ne živi na adresi prijavljenog prebivališta ili po dostavljenim obavijestima ili zamolbama tijela javne vlasti, pravnih i fizičkih osoba. U navedenim postupcima postupa se sukladno načelima upravnog postupka te se, između ostalog, stranci omogućava sudjelovanje u konkretnom postupku (ukoliko se uspije doći do podatka gdje osoba trenutno živi)”, poručili su iz MUP-a.
MUP navodi da je u zadnje tri godine iz evidencije prebivališta izbrisano 80 tisuća osoba, te da nemaju podatke o nacionalnoj pripadnosti. Brisanje je omogućeno izmjenom zakona 2012. s ciljem uvođenja reda jer prebivalište sa sobom nosi i materjalna prava – poput prava na dječiji doplatak ili socijalnu pomoć.
“To je bila intencija, onaj ko ne živi na adresi da mu se uskrate prava koja izviru iz prebivališta. No to ne smije biti kampanjski niti da se briše ljude koji na tim adresama žive”, kaže Ranko Ostojić, bivši ministar policije.
Demografi procjenjuju da bi fiktivno prijavljenih u Hrvatskoj moglo biti i do 400.000. Najviše ih je u pograničnim područjima, istoka Hrvatske, na jugu, mjesta poput Vrgorca, Imotskog ili Makarske.
“Ljudi koji možda imaju fiktivno prebivalište, a nisu izbrisani još uvijek iako su fiktivni će možda doći s busevima i htjeti iskoristiti svoje biračko pravo, a zapravo ga nemaju, to nije korektno jer tamo ne žive”, kaže Dragan Zelić iz GONG-a.
Na izborima redovito viđena slika, političkih interesi koji glas više ili pak brisanje kako bi protivnici dobili koji glas manje – očito su još uvijek važniji od namjere da se popisi doista na najispravniji način dovedu u red.
Pogledajte prilog.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
