Utvrđeno je da Ministarstvo gospodarstva nema mehanizme kojima bi obvezalo županije na povrat neangažiranih sredstava u državni proračun
Kako u Hrvatskoj vlast, i državna i lokalna, gospodari novcem kojeg su prikupile od poreznih obveznika, najbolje govori podatak iz izvješća Državne revizije da državna sredstva, namijenjena županijama za poticanje prerađivačke industrije, godinama stoje deponirana u bankama, dok se s druge strane vode višetjedne rasprave svaki put kad treba izvanredno izdvojiti i milijun kuna za izdatke, primjerice, u zdravstvu i obrazovanju.
Uz to, dok deseci milijuna kuna stoje na računima banka, država se zadužuje kako bi pokrila redovite troškove i za to plaća skupe kamate. I to je tek jedan slučaj koji je Revizija uočila i ranije, ali je i ove godine zatekla isto stanje u Ministarstvu gospodarstva, piše Novi list..
Naime, država je 2013. i 2014. županijama za provođenje programa »Jamstveni fond za prerađivačku industriju« doznačila 48 milijuna kuna, a novac je bio namijenjen za izdavanje jamstava prerađivačkoj industriji koja je trebala podizati kredite u poslovnim bankama. Županije su se obvezale da će nakon isteka roka za povrat kredita, u proračun vratiti jamstvena sredstva. No, čini se da program i nije bio najbolje osmišljen, pa je tako do kraja 2014. godine izdano samo 2,6 milijuna kuna jamstva, što je 5,5 posto raspoloživih sredstva, dok je do kraja 2015. to poraslo na 21,1 posto.
Nema povrata
Krajem te 2015. godine u bankama je ostalo deponirano 37,87 milijuna kuna. Protiv volje banka se baš i nije moglo, one su nerado davale kredite prerađivačkoj industriji, pa su sredstva uglavnom zato ostala neiskorištena. No, nakon toga ih je trebalo vratiti u državni proračun. Vlada Zorana Milanovića, koja je provodila mjeru, je otišla, Ivana Vrdoljaka je naslijedio Mostov Tomislav Panenić, njega HDZ-ova Martina Dalić, ali županije se baš nisu trudile vratiti neiskorištena sredstva.
Zato je u prosincu prošle godine Dalić donijela odluku kojom poziva županije da vrate preostala sredstava u državni proračun, s obzirom na to da nije ispunjen ciljani učinak na gospodarstvo. U siječnju ove godine Hrvatska zajednica županija je poslala Ministarstvu gospodarstva dopis u kojem navodi da Program »nije dao očekivane rezultate koji bi se u sektoru gospodarstva mogli vrednovati kao uspješno provedena mjera kojom se potiče poduzetnička klima«. Uz napomenu da su uvjeti Jamstvenog fonda loše postavljeni, iz Zajednice županija su predložili Ministarstvu da razmotri mogućnosti da se županijama odobri da preostala sredstva iz Programa preusmjere u županijske programe poticanja poduzetništva ili da se prenamjene za nove mjere.
Kako ih natjerati?
– Do konca ožujka 2017. Ministarstvo nije odgovorilo na dopis Hrvatske zajednice županija, a županije nisu vratile neutrošena sredstva u iznosu 37,87 milijuna kuna, stoji u izvješću Revizije. U svom odgovoru Ministarstvo gospodarstva napominje da je obavezno ishoditi vraćanje neiskorištenih sredstva u državni proračun, te da odluku o bilo kakvom drukčijem raspolaganju tim sredstvima može donijeti samo Vlada. No, iz Ministarstva priznaju da zapravo i nemaju načina kako bi natjerali županije da taj novac vrate u Državni proračun.
– Nakon provedene pravne analize i održanog sastanka s predstavnicima Ministarstva financija i Državnog odvjetništva, utvrđeno je da Ministarstvo gospodarstva nema mehanizme kojima bi obvezalo županije na povrat neangažiranih sredstava u državni proračun, stoji u očitovanju Ministarstva gospodarstva. Dodaju i da bi svaka prisilna naplata prema županijama mogla za posljedicu imati sporove i dodatne financijske troškove. Iz Ministarstva otkrivaju da je Karlovačka županija vratila novac u svibnju ove godine, piše Novi list.
