Kad Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima odradi posao, očekuje se smjernice za zakonsko rješenje koje bi odredilo odnos prema simbolima totalitarnih režima. No, tko će pisati zakon, kako bi trebao izgledati, kojom bi većinom trebao biti usvojen, nisu poznati detalji, a mogli bi utjecati na raskol u vladajućoj većini.
Na neke od mogućnosti kao i budućnost toga propisa, između ostalog, u razgovoru za Novi dan osvrnuo se profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši saborski zastupnik Josip Kregar, koji smatra da će se raditi o “dosta zahtjevnom rješenju” i “o nečem što se bitno referira na ustavne osnove poretka i u tom smislu je zaštićeno uvodnim odredbama koje u Ustavu postoje i principom vladavine prava”.
Imajući to na umu, riječ bi bila o organskom zakonu za koji nije dovoljna obična većina pa je i pitanje hoće li Andrej Plenković, ukoliko se odluči na predlaganje Saboru takvog zakona, imati dovoljno ruku zbog čega bi ovo moglo biti pitanje na kojem bi se mogla slomiti ionako krhka većina “skrpana” od HNS-a i sazdana na podršci manjinaca, a svi oni bi mogli i “otkazati poslušnost” ako ih predloženo zakonsko rješenje ne bude zadovoljavalo.
Kregar: Smisao tog zakona je skretanje pažnje
VEZANE VIJESTI
Upitan koji će biti rezultat pisanja toga zakona, Kregar je odvratio: “Dugotrajna rasprava, taj zakon će se predlagati, povlačiti, formirat će se možda jedno drugo povjerenstvo, tražit će se kompromisi, njegov smisao je skretanje pažnje, prema tome to je taj zakon – on će godinama možda – ja se nadam da neće, ali može godinama predstavljati prepreku stvaranju bilo kakve ideje o tome postoje zajednički interesi svih političkih stranaka, odnosno, naroda i da ovakve podjele sprečavaju takve stvari. Danas je nezamislivo stvaranje bilo kakve velike koalicije u kojoj bi sudjelovala i oporba i vladajući – a zbog ovakvih stvari – umjetno izazvanih podjela, koje štete općem interesu Republike Hrvatske”.
Postavlja se pitanje postoje li pravni stručnjaci i bi li oni bili poznati javnosti s njihovim stavovima i dosadašnjim radom u pisanju tog zakona. Kregar smatra da će “biti teško naći autora jer će svi bježati u anonimnost, u povjerenstvo, član povjerenstva – mislim da se ovdje sasvim jasno radi o tome da će vjerojatno predlagatelj zakona biti Ministarstvo uprave, ne Ministarstvo kulture kao što je izgledalo u nekim trenucima”.
Kregar: Vlada visi o koncu i neće joj biti lako dobiti većinu
“Tu će se raditi o tome da inicijativa dolazi kako je to – kod mnogih zakona – iz administracije, ali iza toga će stajati Vlada nužno, prema tome Vlada mora odgovarati za ono što predlaže i mora snositi rizik. Zbog toga mislim da će malo teže ići nego što se u ovom trenutku čini – Vlada visi o koncu i neće joj biti lako dobiti većinu, čak ni u Vladi u takvoj jednoj odluci, a kamo li u Saboru u kojem se Vlada ne ruši s pola glasa većine”, upozorio je Kregar.
Pitanje je i jesmo li dosad znali ljude koji su stajali iza najvećih zakonskih rješenja u Hrvatskoj – pisao se Ustav, bile su neke druge stvari čiji su autori poznati javnosti na što je Kregar odvratio da su “u struci znali o kome se i čemu radi. Kod pisanja zakona se radi o o tome da onaj tko ga piše, ne može kontrolirati njegov konačni izgled”. “Ja sam radio nekoliko zakona i moram reći da me je sram za neke kako su na kraju ispali jer se malim i sitnim izmjenama može upropastiti cijelu ideju. Primjer je zakon o lokalnoj samoupravi gdje nam je bilo rečeno da će biti između 180 i 200 općina i da će biti 16 gradova, a koliko ih dnas imamo? To nije ista stvar , to je kao da uzmeš mjere i radiš odijelo za nekoga tko je S veličine, a na kraju se pojavi netko tko je XXXL i kaže – čujte, to mi je malo. Pa naravno da je malo!”
“U tom smislu će se raditi nešto što je autorsko djelo. Kod pisanja Ustava to je bilo lakše identificirati jer smo tu imali nekoliko ljudi koji su to radili, ali kod svih izmjena smo imali dosta snažnu stručnu autorsku ekipu. To nije uvijek slučaj i mislim da u ovom pitanju neće biti tako. neće se pojaviti “lex Esih” ili nešto tako, u to prilično sumnjam, ovdje će se raditi o jednom dosta zahtjevnom rješenju gdje treba pomiriti i različita pravna stajališta i interpretcije, a ne prelomiti političkom silom”, upozorio je Kregar.
Barić: Plenković će morati “pokazati” apsolutnu većinu
U taj su zakon uključeni i grb i zastava i simboli i prošlost i pitanje je također može li taj zakon proći kao jednostavan zakon koji se donosi običnom većinom na što Kregar kaže da to “ovisi kako će on biti formuliran, a misli da će to biti organski zakon – donosit će se ukupnom većinom zastupnika”. “No to ja ne mogu predvidjeti, nije još ni napisan, ali sigurno što god da bude, bit će osporavano rješenje i u tom formalnom pogledu”, uvjeren je Kregar.
Upitan bi li se takav zakon mogao dobiti običnom ili dvotrećinskom većinom, Kregar je kazao: “Prvo, mislim da bi to bilo štetno, a drugo – nisam sasvim siguran kakav bi bio stav Ustavnog suda u tom pogledu jer se radi o nečem što se bitno referira na ustavne osnove poretka i u tom smislu je zaštićeno uvodnim odredbama koje u Ustavu postoje i principom vladavine prava”.
Što se tiče roka u kojemu bi zakon, a s obzirom na to da HNS ponavlja da se ne može mjesecima čekati na njega, a Povjerenstvo ima svoj mandat, mogao biti napisan, Kregar je podsjetio da se zakon može napisati i za dva, tri dana što ne znači da će biti dobar.
“Ono što je u ovom slučaju sasvim jasno je da Povjerenstvo neće imati tako čvrst i jasan stav po kojem bi se moglo onda izraditi jedan zakon, a osim toga treba voditi računa da se kod nas puno puta zakonski prijedlozi rade, a da se ne zna točno koji je politički stav, odnosno koji je cilj koji se time želi postići. Dakle, zanatski se posao može napraviti, ali to nije ono što se, pa i u ovom slučaju, očekuje”, zaključio je Kregar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
