Otkrivena tajna dječjih grobova u središtu Rijeke

Vijesti 20. lis 201710:01 > 10:05
Goran Kovacic/PIXSELL

Završila je analiza kostura koji su početkom ove godine pronađeni tijekom uređenja Pavlinskog trga u centru Rijeke. Podsjetimo, tom prilikom arheolozi tvrtke Geoarheo iz Zagreba pronašli su šest kostura koji su bili raspoređeni u pet grobova (jedan ukop je bio dvojni op.a). Uz kosti nisu pronađeni grobni prilozi.

Analiza je provedena u Antropološkom centru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom dr. sc. Maria Šlausa, a pokazala je da materijal datira u period kasne antike, da jedan kostur pripada mladiću starosti između 15 i 18 godina, a da su sve ostalo kosti male djece. Najmlađe od njih u trenutku smrti bilo je starosti između šest mjeseci i godine dana (zapravo je riječ o bebi), a najstarije dijete u trenutku smrti bilo je staro najviše do osam i pol godina.

“Analiza kostura mlađeg muškarca koji je u trenutku smrti imao između 15 i 18 godina nije dala odgovor o mogućim uzrocima njegove smrti, no zato su kosti najmlađeg djeteta ukazale na patološke promjene u obliku jakog poroziteta na specifičnim dijelovima kostura koje sugeriraju na skorbut odnosno da je ova beba bolovala od nedostatka vitamina C u organizmu”, kazala je arheologinja Jelena Lapić iz tvrtke Geoarheo koja je vodila ovo istraživanje.

To je inače jako rijetko s obzirom na dob i na ponedblje, kometirao je dalje taj nalaz dr.sc. Mario Šlaus. No, on vjeruje da je njegova majka također bolovala od toga i da je došlo do prijenosa bolesti, odnosno da je nekvalitetna prehrana majke utjecala na zdravlje čeda.

Nadalje, kosti djeteta koje je bilo staro najviše do osam i pol godina ukazale također na nekvalitetnu prehranu. Uočena je blago zarasla cribrae orbitaliae. Riječ je o poroznosti gornjega zida očne šupljine koja se smatra pokazateljem nedostatka željeza i slabokrvnosti, a koja se razvija zbog neadekvatne prehrane, endemičnog parazitizma, nehigijenskih uvjeta života ili kroničnih bolesti probavnog sustava.

Prilikom iskopa svih ovih grobova uočeno je da su prilikom ukopa osobe bile zasute vapnom. Arheološka stručna literatura inače ovaj tretman navodi kao svjedočanstvo o pojačanoj smrtnosti uzrokovanoj epidemijom. Možda se u ovom slučaju radilo i o obitelji koja je stradala zbog gladi, bolesti i neimaštine, to ne možemo doznati. No iz ovoga što je pronađeno, jasno je da je život nesretnika koji su umrli tako mladi bio težak i obilježen teškom oskudicom, piše Novi list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.