Kako izgleda ekonomska računica sukoba u Savudrijskoj vali i koje su moguće posljedice tog sukoba za tamošnje stanovništvo s obje strane granice, istražila je Vanja Kranic.
Cijela Savudrijska vala ima površinu od 19 kvadratnih kilometara – a Slovenija smatra da joj je arbitražnom odlukom pripalo 3/4 tog zaljeva – što Hrvatska ne priznaje.
Na tom području, kada su u pitanju hrvatski ribari prema podacima Ministarstva poljoprivrede – za gospodarski ribolov registrirano je 26 brodova. I tijekom 2017. godine ostvarili su ulov ukupne vrijednosti nešto veće od 408.000 kuna.
Slovensko ministarstvo poljoprivrede nije posve egzaktno odgovorilo na naš upit – rekli su samo da oni imaju 131 registrirani brod na cijelom slovenskom moru.
VEZANE VIJESTI
Od objave Arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje, 29.svibnja prošle godine, do 4.1 ove godine hrvatska je policija zabilježila 840 ulazaka slovenskih ribarskih, policijskih i inspekcijskih brodova u hrvatske vode.
Iz slovenske perspektive – od svibnja do 25.12. prošle godine oni su zabilježili 1.122 upada u vode koje smatraju svojima. A od kad su 30.12. počeli jednostrano provoditi arbitražnu odluku, registrirali su, kažu, sedam hrvatskih ribarskih i 10 policijskih brodova. Koliko ih sve ove akcije koštaju, nisu odgovorili ni slovenski, niti hrvatski MUP
Od objave Arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje, 29.svibnja prošle godine, do 4.1 hrvatska je policija zabilježila 840 ulazaka slovenskih ribarskih, policijskih i inspekcijskih brodova u hrvatske vode.
Iz slovenske perspektive – od svibnja do 25.12. oni su zabilježili 1.122 upada u vode koje smatra svojima. A od kad su 30.12. počeli jednostrano provoditi arbitražnu odluku, registrirali su, kažu, sedam hrvatskih ribarskih i 10 policijskih brodova.
Koliko ih sve ove akcije koštaju, nisu odgovorili ni slovenski, niti hrvatski MUP – poručuju da je sve to dio planiranih aktivnosti.
Na moru nema fizičkog kontakta: brodovi se susretnu, hrvatska policija prepriječi put slovenskoj policiji do ribara. Međusobno si izdaju upozorenja i zatim se raziđu. No, Slovenija je najavila da će hrvatskim ribarima slati kazne: Slovenski MUP prema Zakonu o strancima za nedopušteni ulazak od 500 do 1200 eura. i ribarska inspekcija za nedopušten ribolov, ovisno o pravnom statusu – od najmanje 420 do 41.000 eura.
Uobičajena je procedura da sud odluči o kazni, nakon toga sankciju provodi država u kojoj se nalazi prekršitelj – no ako to ne učini, slovenska politika istaknula je da kazne mogu naplatiti prilikom ulaska u zemlju, ali da se može izreći i zabrana ulaska. Ribarska inspekcija je tako od 30. 12. do 4.1 otvorila sedam prekršajnih postupaka. No, Hrvatska ribarima garantira da su te kazne, dođu li, problem države, a ne pojedinaca.
Kada su kazne u pitanju – iste instrumente na raspolaganju ima i Hrvatska. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da “zbog suradnje i održavanja konstruktivnih odnosa s Republikom Slovenijom, manje povrede privremene crte razgraničenja od strane slovenskih ribara dosad nisu bile sankcionirane.”
MUP pak ističe da imaju zabilježene sve potrebne podatke za eventualne daljnje postupke prema slovenskim ribarima a i da o svemu izvješćuju i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Na tragu je to onoga što je na ovotjednoj sjednici Vlade istaknuo premijer Andrej Plenković, poručivši da i Hrvatska može sve snimati i sankcionirati, ali da traže od Slovenije da ne vuče jednostrane poreze i vrati se dijalogu.
