Nakon više od sedam godina stanke u četvrtak će se u Rimu održati treći sastanak Koordinacijskog odbora ministara Italije i Hrvatske na kojem će se razgovarati o pitanjima iz brojnih resora, a ocjenjuje se da je sastanak znak dosegnute visoke razine političkih odnosa, u vrijeme dok se Italija sprema za parlamentarne izbore u ožujku.
Sastanak u Rimu održat će se pod supredsjedanjem hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić i njezinog talijanskog kolege Angelina Alfana, a uz njih s obje strane naći će se nekoliko ministara i državnih tajnika.
Alfano, koji je prije funkcije šefa diplomacije bio i ministar unutarnjih poslova i ministar pravosuđa – jedini u Italiji koji je imao sva tri najvažnija resora u talijanskoj vladi – zadnji puta boravio je u Zagrebu u listopadu prošle godine i tom se prigodom sastao s hrvatskom šeficom diplomacije. Na sastanku je dogovoren datum koordinacijskog odbora ministara dviju vlada koji je zadnji puta održan 15. rujna 2010. u Zagrebu, a prije toga 2009. u Rimu.
Održavanje ovog sastanka, nakon više od sedam godina, i prvi put nakon što je Hrvatska postala članicom EU-a ukazuje na dostignutu visoku razinu političkih bilateralnih odnosa između Hrvatske i Italije te obostranu želju za daljnjim iskorakom u područjima posebnog interesa, rečeno je iz MVEP-a.
PROČITAJTE JOŠ
Temeljem Memoranduma o suradnji sklopljenog 2009. uspostavljen je Koordinacijski odbor ministara nadležnih za vanjske poslove, gospodarsku i industrijsku suradnju, energetiku, okoliš, infrastrukturu, promet, poljoprivredu, sveučilišta i znanstvena istraživanja, a na hrvatski prijedlog su na ovaj sastanak dodatno uključeni i unutarnji poslovi, turizam i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Uz Pejčinović Burić u hrvatskom će izaslanstvu biti i ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, te državni tajnici iz pet ministarstava: poljoprivrede; mora, prometa i infrastrukture; gospodarstva, poduzetništva i obrta; znanosti i obrazovanja i unutarnjih poslova.
Cappelli je u ponedjeljak iznio rastuće brojke o hrvatskom turizmu, kojima su doprinijeli i talijanski turisti. Oni su prošle godine ostvarili preko 1.140.000 dolazaka, što je rast od 2,4 posto u odnosu na godinu prije. Talijansko je tržište šesto po broju dolazaka i noćenja u RH, a Zagreb sljedeće godine očekuje dodatno povećanje broja turista iz te zemlje, zbog bolje prometne povezanosti i otvaranja predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Italiji.
Strukturu BDP-a Italije čine prije svega usluge – ponajviše turizam, potom industrija i u sasvim malom postotku poljoprivreda.
Italija je prvo izvozno tržište za RH, te druga zemlja uvoza. Hrvatska je pak 44. u ukupnom talijanskom uvozu, a 36. u sveukupnom izvozu.
Ocjenjuje se da su sektori koji nude najviše mogućnosti za bilateralnu suradnju energetski sektor, prehrambena industrija, drvna industrija, građevinski sektor, autoindustrija, IT-tehnologija i mala brodogradnja i brodska oprema.
Sastanak u Rimu odvijat će se najprije po ministarskim resorima, nakon čega slijedi plenarna sjednica kojom supredsjedaju dvoje ministara vanjskih poslova. Potom je predviđeno potpisivanje Zajedničke deklaracije koja će sadržavati zaključke bilateralnih i plenarnog sastanka.
Zajedničkom deklaracijom dvije bi se strane trebale obvezati na daljnji iskorak u međusobnim odnosima, jačanje ukupne političke suradnje bilateralno, u okviru Europske unije i drugih regionalnih i multilateralnih organizacija, pružanje međusobnih potpora a odredit će se i konkretna područja suradnje po pojedinim resorima u narednom razdoblju, najavljuje MVEP.
Format zajedničkih sjednica vlada Hrvatska nema samo s Italijom već i s nekoliko drugih susjednih zemalja, ali zbog određenih otvorenih pitanja i neriješenih problema neki od njih nisu održani više godina.
Italija uoči izbora 4. ožujka
Italija se trenutno nalazi u predizbornom razdoblju, nakon što je u prosincu raspušten parlament i raspisani su izbori za 4. ožujka.
Očekuje se da će izbori biti utrka između konzervativnog bloka bivšeg premijera Silvija Berlusconija, protusistemskog i euroskeptičnog Pokreta pet zvijezda (M5S) i koalicije lijevog centra na čelu s Demokratskom strankom.
Predviđa se da će Berlusconijev savez osvojiti najviše glasova, no ne i većinu, dok bi M5S mogao postati najveća stranka, ali bez koalicijskog potencijala.
Talijani će prvi put na birališta po novom izbornom zakonu koji favorizira koalicije pred samostalnim strankama.
Stoga populistički Pokret pet zvijezda taj zakon smatra pokušajem da ih se onemogući u preuzimanju vlasti. Ankete predviđaju da će postati najjača stranka u zemlji, ali i da će teško do vlasti, za koju će im biti potrebno osvojiti preko 40 posto glasova.
Berlusconijeva skupina čini se “vrlo blizu” tome da dobije parlamentarnu većinu. Premijer s četiri mandata, Berlusconi ovaj put ne može doći na tu dužnost zbog osude za poreznu prijevaru iz 2013.
