Ministar financija Zdravko Marić je na konferenciji za novinare u četvrtak govorio, između ostalog, o daljnjim poreznim rasterećenjima, o smanjenju PDV-a, o financiranju sektora cesta i autocesta, o Uljaniku čiji radnici najavljuju štrajk ako im se ne isplati plaća za prosinac.

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak na konferenciji za novinare predstavio je uredbu o pomoći jedinicama područne i lokalne samouprave za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastvo u ovoj godini, iz koje se, kako je rekao, vidi da država preuzima na sebe sredstva za izravnanje da bi omogućila fiskalno ujednačeniji razvitak svih hrvatskih regija.

Vlada je u četvrtak prihvatila uredbu o načinu izračuna financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za te funkcije jedinica lokalne i područne samouprave za 2018. godinu te donijela odluke o minimalnim financijskim standardima za te funkcije.

Iz ove uredbe se vidi da država preuzima na sebe s pozicija pojedinih ministarstava ta sredstava za izravnanje kako bi se omogućio barem fiskalno čim ujednačeniji razvitak svih hrvatskih regija, da svi građani i korisnici javnih usluga imaju jednaki standard u školstvu, zdravstu i sl, kazao je Marić na konferenciji za novinare.

Ukupni iznos sredstava potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija za ovu godinu predviđen je u visini od 2,3 milijarde kuna i uvećan je za 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

Decentralizirane funkcije se financiraju iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (po stopi od 6 posto) i sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić.

Sredstvima pomoći izravnanja financira se razlika između prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i bilančnih prava utvrđenih odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima.

Sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, koja su se do sada osiguravala iz 16 posto prihoda od poreza na dohodak, odnosno udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u prihodima od poreza na dohodak, od ove godine osiguravaju iz drugih izvora financiranja državnog proračuna, a na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova. U ovoj godini za tu namjenu planirano je gotovo 1,65 milijardi kuna, od ukupno potrebnih 2,3 milijarde.

Vladinom odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva, županije, gradovi i Grad Zagreb u ovoj godini imaju pravo na iznos od gotovo 885 milijuna kuna, što je za 4 posto više u odnosu na 2017. godinu.

Za javne potrebe srednjih škola i učeničkih domova previđen je iznos od 438 milijuna kuna, također 4 posto više nego lani.

Za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove ukupni iznos planiranih sredstava za ovu godinu utvrđen je u visini od 387,9 milijuna kuna ili 4 posto više nego lani.

Odlukom, pak, o minimalnim financijskim standardima centara za socijalnu skrb i troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2018. utvrđen je iznos od 96,13 milijuna kuna ili 1,01 posto više nego u 2017.

Za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne utvrđen je iznos od 164,5 milijuna kuna ili 7,42 posto više nego u 2017., a za decentralizirano financiranje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi gotovo 315 milijuna kuna ili 4 posto više.

Ove godine pripremit će se paket daljnjih poreznih rasterećenja

Na upit novinara hoće li eventualno smanjivanje stope PDV-a, koje je najavio premijer, koristiti samo trgovcima, Marić je rekao da se vidi da u posljednje dvije godine hrvatske javne financije puno bolje stoje, “čak i znatno iznad očekivanja” te da najbolje potvrde toga dolaze i od domaće stručne i opće javnosti i s međunarodnih tržišta. Spomenuo je u tom spomenuo Fitchovo podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske prošli petak za jedan stupanj, na BB+.

Podsjetio je da je Vlada već u prvoj godini hrabro krenula u porezno rasterećenje. Dodao je da su se pritom dobri rezultati pokazali i u segmentima poreza na dobit i poreza na dohodak, na koji je stavljen najveći naglasak u prvoj godini mandata, pa je došlo do dizanja raspoloživog dohotka i stimuliranja potrošnje dakle dizanje standarda.

“Kroz realni sektor spuštanje stope poreza na dobit jedan je jaki mehanizam za dizanje investicija i zapošljavanja. Tim smjerom i nastavljamo, ove smo godine prezentirali ostatak mjera koje su bile originalno zacrtane”, navodi.

Iako je, kaže, PDV najznačajniji prihod državnog proračuna, koji bi planom za ovu godinu trebao iznositi 50 milijardi kuna, kombinirat će se miks različitih mjera u poreznom sustavu koje će značiti dodatni krug rasterećenja. A da to ne bi bilo samo prelijevanje prema maržama trgovaca, napomenuo je da će se pomno razmotriti koji će biti najbolji način za porezno rasterećenje.

“S porezima ne treba žuriti, sve treba dobro promisliti. Porez na nekretnine nije na stolu, fokus je na PDV-u i ostalim porezima, kako i na koji način dodatno rasteretiti porezne obveznike, građane, poduzetnike, pojačati poreznu disciplinu i efikasnost prikupljanja poreza. Upravo je porez na dobit 2017. pokazao najbolji rezultat u odnosu na originalna očekivanja”, rekao je.

Po njegovim riječima, ove će se godine pripremati paket daljnjih poreznih rasterećenja. U pravilu veće porezne izmjene nije dobro raditi unutar godine, jer, ocijenio je, to komplicira posao ne samo poreznoj administraciji nego i poreznim obveznicima, poglavito poduzetnicima, kojima to stvara znatan trošak. “Stoga se u pravilu gleda da se te veće izmjene budu s početkom godine”, kazao je.

O detaljima vezanim uz smanjenje PDV-a vodit će se razgovori. “U ovom trenutku to je tema koju smo najavili da ćemo na njoj raditi, kao i ostalim porezima”, naveo je, najavivši da će se nastaviti smjerom poreznog i administrativnog rješenja.

Do kraja prvog tromjesečja završetak procesa financijskog restrukturiranja cestarskog sektora

Kada je u pitanju sektor cesta i autocesta, Marić je ustvrdio da je napravljen veliki iskorak u početku njihova financijskog restrukturiranja te kako je prva četvrtina od ukupno gotovo pet milijardi eura duga tri cestarske kompanije uspješno restrukturirana i refinancirana na međunarodnom tržištu obveznicom uz povijesno niski kamatnjak.

“Više nitko ne govori o prodaji, monetizaciji i sličnome, autoceste i ceste ostaju u Hrvatskoj, u našim rukama i pod našim upravljanjem”, kazao je Marić.

Što se tiče druge i treće četvrtine duga, njega kane refinancirati na domaćem tržištu, a kako je kazao Marić, u visokoj su fazi razgovora s domaćom financijskom industrijom, poglavito bankama.

Očekuje da će taj proces biti okončan do kraja prvog tromjesečja, a možda i ranije, čime će se moći konstatirati da su tri četvrtine, pa čak i nešto preko toga, uspješno financijski restrukturirali, i time osigurali potrebni kisik tim kompanijama, resornom ministarstvu i ministru.

Kako je ustvrdio, cilj je dići cjelokupnu priču i vrijednost na jednu višu razinu te dati dodatan prostor za kvalitetu tog segmenta, čija je vrijednost, po Marićevim riječima, u gospodarstvu i društvu izuzetno velika.

Ova je godina po pitanju ukupnih dospijeća za državni proračun, ustvrdio je ministar financija, ipak nešto lakša i manje složena nego što je bila prethodna, no kazao je da to neće ništa promijeniti u pristupu upravljanja javnim financijama, a ustvrdio je da će se na vrijeme početi pripremati za obveznice, jednu međunarodnu i domaću, koje dospijevaju u sedmom mjesecu.

Naveo je da na globalne tijekove, u vidu politike Federalnih rezervi i Europske središnje banke, ne možemo utjecati, ali da će s druge strane učiniti sve da se dodatno smanji premija rizika za hrvatske obveznice.

“Ona je značajno smanjena, ali ja bih volio da se čim prije i više približimo nekim zemljama s kojima se volimo uspoređivati. Dakle da svi skupa plaćamo manje kamate, ne samo državni proračun odnosno mi kao porezni obveznici, nego i individualno kao građani i poduzetnici”, poručio je Marić.

Još nema odgovora EK oko Uljanika

Upitan za komentar najave štrajka radnika Uljanika ukoliko do sutra ne dobiju plaću te ima li vijesti iz Europske komisije (EK), Marić je rekao kako u ovom trenutku još nisu dobili nikakav odgovor iz EK vezano uz odobrenje jamstva tom brodogradilištu.

Resorno ministarstvo gospodarstva uz pomoć Ministarstva financija radi intenzivno u tom dijalogu, kazao je Marić napominjući kako Vlada nije kriva niti odgovorna za poteškoće u tom brodogradilištu.

“Uljanik je dugo godina bio apostrofiran kao jedan od primjera uspješnog brodogradilišta, međutim sada smo došli u situaciju da su proizvodnja, radna mjesta, plaće su u jednoj izazovnoj poziciji”, kazao je Marić.

Što se tiče štrajka, rekao je kako si postavlja pitanje protiv koga se uopće štrajka. “Vlada nije unutra involvirana. Kompanija ima svoja tijela, upravljanje, nadzor”, kazao je.

Vlada je na sjednici prošlog tjedna ovlastila Ministarstvo financija da izda državno jamstvo u iznosu od 96 milijuna eura u korist Hrvatske poštanske banke i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji ili inozemstvu za zaduženje Uljanik Brodogradilišta radi provedbe sanacije i financijske konsolidacije, koje će postati aktivno tek po odobrenju EK.