Uz povlačenje sredstava iz EU fondova, Grad Zagreb planira ove godine pripreme za uređenje pet prostora zapuštenih industrijskih pogona i skladišta od ukupno 35 devastiranih objekata u širem središtu grada iz razdoblja industrijskog procvata druge polovine 20. stoljeća.
Uz Paromlin i staru uljaru, riječ je i o nekadašnjoj pivnici u Kačićevoj ulici, te bivšoj Tvornici Jedinstvo, a planira se obnova i skladišne zgrade Muzeja Nikola Tesla, te povlačenje EU sredstava za prenamjenu bivših vojnih i industrijskih područja, doznaje se u Gradskom uredu, koji je donedavno bio zadužen za obrazovanje, kulturu i sport.
Sredstva su osigurana za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i revitalizaciju napuštenog kompleksa Paromlin gdje će se graditi novi objekt Gradske knjižnice na 22 tisuće četvornih metara.
Dovršen je natječajni program, a taj je projekt uvrštena i u program kapitalnih ulaganja u društvene djelatnosti u ovoj godini, doznaje se u Gradskoj upravi Grada Zagreba.
Na lokaciji nekadašnje pivnice u Kačićevoj 9 planira se uređenje i opremanje čuvaonica Etnografskog muzeja, muzejskih radionica i prostora za zaposlenike muzeja. Obnavlja se i skladišna zgrada Tehničkog muzeja Nikola Tesla u trokutu ulica Tratinska-Jukićeva-Brozova, gdje će biti uređena muzejska čuvaonica i radionica za potrebe muzeja.
Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust bit će smješten u objektu stare uljare u Ulici Ljudevita Posavskog 32e. Gradski ured osigurao je 468.000 kuna za pripremu projektne dokumentacije u svrhu obnove i uređenja objekta Prve hrvatske tvornice ulja.
Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade ulazi u prostor bivše tvornice Jedinstvo. Za uređenje multifunkcionalnog centra na Trnjanskom nasipu ishođena je građevinska dozvola i izrađen Izvedbeni projekt, a u 2018. predviđen je otkup dijela parcele koji nije u vlasništvu Grada Zagreba.
Napuštena industrijska baština ponovno može postati jedan od pokretačkih impulsa razvoja Zagreba koji je u 20. stoljeću bio značajno industrijsko središte bivše države.
VEZANA VIJEST
Kad je riječ o kompleksima industrijske baštine, u Gradskoj upravi ističu da se podrazumijeva cjelovitost rješenja velikog prostora s više pojedinačno zaštićenih zdanja. Riječ je o takozvanim brownfield lokacijama, obnova i prenamjena kojih je je zacrtana u Razvojnoj strategiji Grada Zagreba, temeljnom strateškom razvojnom dokumentu Grada do 2020. godine, koju je donijela Gradska skupština na sjednici 28. rujna 2017.
I Paromlin, stara uljara i projekt uređenja Regionalnog multifunkcionalnog centra Pogon Jedinstvo na Indikativnoj su listi Urbane aglomeracije Zagreb u svrhu priprema za korištenje sredstava iz EU fondova putem mehanizma Integralnih teritorijalnih ulaganja iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Prostor Industrijskog krajolika – sklopa negdašnje “Strojarnice državne željeznice u Trnjanskoj ulici, poznat kao Gredelj, jedan je od najkompleksnijih i najzahtjevnijih brownfield lokacija u Zagrebu. Upravo stoga je krajem 2017. godine Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo raspisao javni natječaj za izradu Studije urbane revitalizacije prostora bivše tvornice željezničkih vozila “Gredelj”, koja treba definirati sadržaje, programe i okvire ekonomske izvedivosti. Ta Studija treba iznjedriti prijedlog koncepta, smjernice za programski omjer sadržaja (javni, poslovni, stambeni) osnovne oznake arhitektonskih dimenzija, orijentaciju i smještaj unutar lokacije, prometna rješenja i povezanost, infrastrukturne zahtjeve te strategiju i plan izvodivosti.
Za kompleks Bloka “Badel” (Šubićeva/Martićeva/Derenčinova/Vlaška ulica) još je 2012. proveden anketni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja. Na tom kompleksu samo su neki dijelovi zaštićeni kao industrijska baština, ponajprije destilerija u središtu kompleksa Badel, te se na tom prostoru planira poslovno-stambena novogradnja no još uvijek se rješavaju kompleksni imovinsko-pravni odnosi. U planu je, temeljem prvonagrađenoga rada portugalskog arhitektonskog tima Pablo Pita Architects, pokrenuti izradu Urbanističkog plana uređenja Bloka Badel.
Industrijski sklop “Gradske klaonice i stočne tržnice” (danas poznatiji kao Zagrepčanka), zaštićeni spomenik industrijske arhitekture, zasigurno je jedan od najosjetljivijih objekata industrijske baštine, kažu u Gradskoj upravi, te ističu da je riječ o iznimnom i jedinstvenom primjeru ekspresionističkog graditeljstva u Zagrebu.
Upravo stoga je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada u svibnju 2014. pokrenuo provedbu jednogodišnjega programa “Rethinking Industrial Sites”, stručno-znanstvenu analizu prostornih mogućnosti kompleksa te nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice kako bi se iznašle mogućnosti transformacije kompleksa. Ideje proizašle iz takve kompleksne analize poslužit će za daljnje definiranje programa i smjernica za uređenje i obnovu toga kompleksa.
Što se tiče EU fondova u Gradskoj upravi napominju da se sredstva za obnovu industrijske baštine iz EU fondova dobivaju se temeljem natječaja koje provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nakon što ona objavi za koje oblike financiranja se može raspisati natječaj.
Za sredstva iz europskih fondova za obnovu kulturne baštine u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija sredstva za prikupljanje potrebne dokumentacije odobrena su Etnografskom muzeju za obnovu matične zgrade na Mažuranićevom trgu i u pripadajućem mu objektu u Kačićevoj 9 (nekadašnja pivnica) te Tehničkom muzeju Nikola Tesla za obnovu skladišne zgrade u kojoj će se nalaziti muzejska čuvaonica i radionice muzeja, kao i Prirodoslovnom muzeju za cjelovitu obnovu povijesnog zdanja u Demetrovoj ulici, gdj je bilo prvo zagrebačko kazalište. Tek po izradi i predaji te dokumentacije, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisat će natječaj za dodjelu sredstava za izvođenje radova.
Riječ je o dugotrajnim procesima – natječaj za dokumentaciju raspisan je u siječnju 2016., u studenom su potpisani ugovori (odobrena sredstva), rok za izradu dokumentacije je kraj kolovoza 2018., a natječaj za financiranje obnove (radova) Ministarstvo će raspisati, kako se očekuje, tijekom rujna 2018. Vjerojatno će se rezultati čekati otprilike godinu dana i tek nakon potpisanih ugovora, moći će se govoriti o početku radova, kojima prethode natječaji za izvođače radova. Rokovi za dovršenje znat će se tek nakon što se potpišu ugovori o dodjeli sredstava za samu obnovu, doznaje se u Gradskoj upravi iz koje poručuju da se Grad Zagreb već godinama bavi svojom industrijskom baštinom kako bi našao najprimjerenija rješenja za njezinu obnovu, prenamjenu i stavljanje u funkciju, te tako pridonio gospodarskom i prostornom razvoju grada.
Međutim, arhitekti smatraju da nije dovoljno učinjeno i upozoravaju da je povijesno i arhitektonski vrijedni objekt industrijske arhitekture u nedostatku investitora, kapitala i stručnog urbanističkog plana, prerastaju u zapuštene kancerogene gradske zone.
Profesori zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Nenad Fabijanić i Tihomir Jukić prošlog su tjedna za Hinu iskaknuli važnost obnove tih prostora u središtu Zagreba, ali i na neadekvatnu namjenu dijela objekata.
Napušteni i devastirani ostaci industrijske arhitekture jedan su od stalnih upozoravajućih relikata i posljedica tranzicijskih vremena kad su “kokošari preuzeli gospodarstvo”, oblika i metoda na naš način, ustvrdio je Fabijanić.
Izrazio je bojazan da će ostati samo apeli i upozorenja, dokumenti i fotografije, taložene u arhivama lokalnih i državnih institucija materijalne zaštite jer kontinuiranu obnovu graditeljske baštine očito nema interesenata i investitora.
Država i grad trenutno nisu u stanju biti niti inicijator niti dobar posrednik u rješavanju problema kako industrijske pogone, sasvim posebne po tipologiji, strukturi i najčešće dotrajaloj građevinskoj supstanci, pretvoriti u visoko civilizirane suvremene i tehnološki održive prostore koji, sudeći po svjetskim primjerima, bivaju najčešće namijenjeni sadržajima kulture ili socijalnog standarda, upozorio je.
Fabijanić vjeruje u elaborirane i utemeljene inicijative, ali ne uvijek i u dobre namjere inicijatora. Sumnja u megalomanske “blockbuster” urbo-fantazije i prikaze “lego” scenografija uguranih u nekad odmjereni urbanizam donjogradskog Zagreba ili ono što je od njega ostalo.
