Jedinstveno digitalno tržište u EU-a nema alternative, a njegova izgradnja ključni je prioritet EU-a za veću globalnu konkurentnost te kako bi njeni građani i poduzetnici mogli bolje iskoristiti prednosti digitalnog doba i smanjili gubitke koji sada bez tog tržišta u EU-u iznose oko 415 milijardi eura godišnje.

Procjenjuje se, naime, da uspostavom jedinstvenog digitalnog tržišta EU može ostvariti 415 milijardi eura dodatnog rasta europske ekonomije.

To su naglasci s konferencije “Jedinstveno digitalno tržište – izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora” u organizaciji EK i HGK, koja je u utorak okupila više od 350 sudionika, među kojima su i potpredsjednik Europske komisije (EK) nadležan za digitalno tržište Andrus Ansip i premijer Andrej Plenković.

Ansip je pohvalio Hrvatsku za razvoj digitalnog društva i servisa, ističući odličnim primjere e-zdravstva, e-uputnice, e-lijekova, e-osobne iskaznice i neke druge, kojima se ne može pohvaliti puno zemalja u EU- a. Drago mu je i što se Hrvatska pridružila projektu razvoja superračunala, jer, kako je rekao, ni najveće zemlje unije ne mogu to izvesti same.

U Hrvatskoj je po njegovoj ocjeni najveći problem visoka cijena povezivosti i širokopojasnog interneta kao i to što u EU građani na internet troše 1,2 posto prihoda, a u Hrvatskoj gotovo tri posto. Problem je i što širokopojasnih veza još nema u ruralnim područjima, a treba biti i pažljiv pri dodjeli spektra odnosno radio frekvencija, u čemu su sve vlade napravile pogrešku pri prelasku sa 2G na 3G mreže jer su htjele puno zaraditi na digitalnim dividendama, a nije sve išlo baš planski pa je EU zaostao za globalnim trendovima, upozorio je Ansip.

Naznačio je i da u EU-u vlada trend loših i neusklađenih propisa za digitalno društvo, pogotovo za big data analitiku (obradu velike količine podataka), bez čega nema uspješnog društva i ekonomije u budućnosti. S obzirom da je devet godina bio premijer Estonije, koja se dobro pozicionirala u digitalnoj ekonomiji, Ansip je iznio i neke primjere iz te zemlje, preporučujući Hrvatskoj strpljivost. Kada se usluga pokrene, treba još dugo vremena da ju svi počnu koristiti jer traži usklađivanje s drugima, poput primjerice s digitalnim potpisom, zaštitom i sigurnošću te spremanjem podataka i drugim, objasnio je Ansip.

“U Estoniji, koja ima 1,3 milijuna stanovnika, samo uvođenjem e-iskaznice uštedjeli smo toliko koliko nam treba novca za financiranje obrane, ali trebalo je oko šest godina da do toga dođemo”, rekao je. Upozorio je kako je slično i u drugim digitalnim servisima te da u zemljama poput Švedske i Finske to ide brže, a u nekima je sve još u začetku.

U EU nemamo jedinstveno tržište nego 28 malih pa su i troškovi veći, kazao je Ansip.

Plenković: Primjer Estonije nam može biti inspiracija

Naznačivši da je posjet potpredsjednika EK-a Asipa iznimno važan za Hrvatsku i njezina nastojanja u digitalizaciji društva i gospodarstva, premijer Plenković je ocijenio da Estonija u dosezima u digitalnoj ekonomiji Hrvatskoj može biti primjer i inspiracija.

“Hrvatskoj su za uspjeh u digitalizaciji važne tri točke – jačanje digitalnih vještina cijelog društva, od osnovne škole na dalje, zatim poticanje i jačanje digitalne ekonomije te modernizacija i dizanje standarda digitalnih usluga u javnoj upravi, što je i politički i operativni okvir djelovanja Vlade po ovoj temi”, rekao je Plenković. To, kako je rekao, znači i nova radna mjesta u budućnosti i prilagodbu obrazovnog sustava.

Premijer je iznio i primjere sve brojnije primjene novih naprednih i pametnih tehnologija, poput umjetne inteligencije, robotike, Internet stvari (IoT), clouda, koje se već primjenjuju i u Hrvatskoj, a koje će uz dolazak 5G-a, za koje se, kako je kazao, Hrvatska također priprema, donijeti velike promjene u naše živote i biznis.

“Živimo u vrijeme četvrte industrijske revolucije, o kojoj se ne samo priča na svim važnijim skupovima po Europi i svijet nego i već primjenjuju brojne novosti te se očekuje da će uz digitalne tehnologije svjetsko gospodarstvo za nekoliko godina porasti za 1.300 milijardi eura, a do 2030. još deset puta toliko”, istaknuo je premijer, dodavši da je lanjsko ukidanje roaminga u EU jedan od primjera jedinstvenog digitalnog tržišta.

Naglasio je da je Vlada svjesna važnosti digitalnog društva za razvoj te da do kraja ove godine planira izraditi bar okvir za sveobuhvatnu nacionalnu strategiju za idućih deset godina, u sklopu koje i za digitalizaciju.

“S tim ciljem pripremamo se i za uspostavu nacionalne digitalne koalicije ove godine, koju će činiti brojni ljudi iz realnog i javnog sektora, stručnjaci i drugi, koji će zajedno uz ostalo promišljati i stvarati uvjete i okvire za radna mjesta, veću zaposlenost mladih, jače i znatnije usvajanje digitalnih vještina. Uvodimo i informatiku kao obvezni predmet od iduće godine u osnovnu školu, spremamo se na reguliranje interneta da se spriječi govor mržnje i za veću odgovornost, a brojne inicijative dolaze i iz Ministarstva gospodarstva i drugih, kao i iz privatnog sektora, pogotovo ICT-a”, kazao je Plenković.

Najavio je i skoru raspravu o zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, te do kraja godine zakon o obveznom e-računu, kao i niz novih javnih e usluga.