Hrvatski sabor u petak je donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, od kojega domaći poljoprivrednici puno očekuju, zakon je usvojen glasovima 78 zastupnika, 49 ih je bilo protiv, a tri suzdržana.
Novim zakonom uvodi se načelo domicilnosti, državna zemlja primarno će se raspodjeljivati lokalnim poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mikro i malim poduzećima, stočarima kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnjim zakupcima koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladim poljoprivrednicima.
Ovlast raspolaganja državnom zemljom vraća gradovima i općinama, a prestaje postojati agencija osnovana za te poslove. Lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo, koje je zadnjih pet godina iz njega bilo isključeno.
Državna zemlja davat će se u zakup na 25 godina, a zakup bi se mogao produljiti na još toliko ako zakupci realiziraju gospodarski plan na temelju kojeg su dobili hektare.
Sabor se suglasio s amandamanima koje je Vlada podnijela nakon saborske rasprave, koji će omogućiti transparentniju raspodjelu, odnosno zakup privatnog zemljišta, svi podaci o vlasnicima i zakupcima bit će javno dostupni na mrežnim stranicama jedinica gdje se zemljište nalazi, gradovi i općine morat će u programima raspolaganja odrediti maksimum zemljišta koje ide u zakup pojedinoj fizičkoj i pravnoj osobi.
Kako bi se izbjegao sukob interesa, članovi povjerenstva koje će odlučivati o zakupu i prodaji neće moći biti sudionici natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta.
VEZANE VIJESTI
Zakupnike se obvezuje da zapušteno privatno poljoprivredno zemljište o vlastitom trošku iskrče u roku dvije godine, prepušta im se drvna masa koja ostane nakon krčenja. Ako zemljište iskrče, a ne koriste ga za poljoprivredne svrhe, raskinut će se ugovor o zakupu, a zakupnik će biti dužan platiti zakupninu za svo ugovoreno vrijeme zakupa.
Iako je Vlada preformulirala dio naših amandmana, zakon u konačnici neće biti onakav kakav se najavljivao i kakvog su poljoprivrednici priželjkivali, poručili su iz oprbenih HSS-a, Mosta i Živog zida.
Nastavlja se Vladina politika da se ide na ruku velikim proizvođačima, ocijenio je Ivan Sinčić (ŽZ). Zbog ovog zakona i pravilnika koji će uslijediti na terenu postoji bojazan da će OPG-ovi ostati bez zemlje koju koriste 20-ak godina, poručuju iz HSS-a.
Otvara se mogućnost prodaje poljoprivredne zemlje fizičkim i pravnim osobama koje dolaze iz EU-a, odnosno dozvoljavamo prodaju nacionalnih interesa, tvrde Mostovi Tomislav Panenić i Miro Bulj.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak podsjeća da zabrana prodaje zemlje strancima postoji do 2020., te najavljuje da će Ministarstvo na vrijeme podnijeti zahtjev za produljenju toga roka za još tri godine, do 2023.
U Zakon su ušli amandmani SDSS-a kojima se, u slučaju najma, štite nedostupni vlasnici zemljišta i oni nepoznatog boravišta. Novi zakon predviđa, naime, da se zapušteno privatno poljoprivredno zemljište čiji su vlasnici nepoznati može dati u zakup do 10 godina, a novac od zakupa ide na poseban račun, ako se vlasnik javi.
Sabor je također donio Zakon o tržištu plina čija je logika osigurati kvalitetnu i trajnu opskrbu plinom kroz iduće tri godine, razdoblja u kojem se Hrvatska mora prilagoditi pravilima europskog tržišta plina i roku koji nam je dala Europska komisija.
“Dakle, 2021. godina krajnji je rok kad izlazimo na tržište”, tumačio je u Saboru državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat.
Donijet je i Nacionalni program zaštite potrošača od 2017. do 2020., a u drugo je čitanje poslano nekoliko zakonskih prijedloga.
