Danas se u 14 sati sastalo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima kako bi definitivno utvrdilo preporuke i smjernice kako se odnositi prema simbolima totalitarnih režima, odnosno, treba li ih zabraniti. Nakon sastanka Vladi su predali svoje preporuke.
Vijeće je proizvelo dva dokumenta. Prvi se bavio poviješću, postigao je stopostotnu suglasnost. Tu su obrađene sve teme, od Kraljevine Jugoslavije, Drugog svjetskog rata, fašizma, antifašizma, komunizma, antikomunizma, a u drugom smo se bavili normativnim aktima koji se bave prošlošću, rekao je predsjednik Vijeća, Zvonko Kusić, dodavši da je Vijeće obradilo sva područja koja se često reguliraju i često nisu normativno regulirana.
Nakon Kusića, govorio je i premijer Andrej Plenković, koji je zahvalio i Kusiću i ostalim članovima i članicama Vijeća na angažmanu u proteklih godinu dana.
Ja sam danas primio dokument, koji ima tridesetak stranica i dva velika dijela, jedan je opći okvir temeljnih polazišta, koji na vrlo racionalan, metodološki pregledan i sadržajno bogat način definira sve ključne pojmove i probleme s kojima se hrvatsko društvo suočavalo za vrijeme vladavine totalitarnih režima i jasno se određuje prema njegovanju kulture sjećanja, traženju istine i pomirbi u hrvatskom društvu. To je ono što je po meni najbitnije i najvažnije kad je riječ o prvom dijelu dokumenta.
Drugi dio tiče se pravnoga reguliranja simbola totalitarnih režima. On uzima u obzir postojeći ustavni i zakonski okvir koji postoji u RH. Uz želju članova Vijeća da se dodatno regulira, ako se baš mora, sugeriraju u ovom dokumentu Vladi, na koji način i kako regulirati pojedina pitanja. S te strane, mi ćemo ove preporuke temeljito analizirati, vidjeti kako nam one mogu pomoći u eventualnom daljnjem poboljšanju zakonskog okvira, rekao je Plenković.
Govorio je i o pozdravu Za dom spremni na ploči HOS-a, koja je prvotno postavljena u Jasenovcu. “Jasno je da je i Vijeće, a to je čvrst i nedvosmislen moj stav, da je pozdrav koji je na toj ploči i koji je registriran kao dio statutarnih odredbi određenih udruga koje se vežu na aktivnost HOS-a u Domovinskom ratu, suprotan Ustavu RH. Tu nema nikakvih dilema i Vijeće je jasno to reklo u svojim preporukama, ali je uvažilo činjenicu da se u striktno pravno gledajući propisanim situacijama može koristiti kao iznimka uz prethodno propisano dopuštenje, rekao je Plenković.
“Kao što je premijer rekao, ZDS u grbu HOS-a se iznimno može koristiti. On se koristi samo u vezi onih situacija, mjesta ili groblja, gdje se obilježava pogibija gdje su sudjelovali pripadnici HOS-a, koji su to nosili. Treba se tu napomenuti da ta dozvola ne mijenja samu postavku da je taj slogan protuustavan. To je bila službena tolerancija koja je sad naslijeđena i tu je iznimka koja se iznimno i striktno regulirano može tolerirati. S druge strane, crvena zvijezda i komunistički simboli koji označavaju antifašističku borbu nisu sporni. To je bitno, s tim da su ti simboli bili dvoznačni. Oni imaju i svoju negativnu konotaciju u vezi kršenja ljudskih prava i masovnih zločina ,a imaju i pozitivnu konotaciju u antifašističkoj borbi. Ovaj dio koji se odnosi na antifašističku borbu i Drugi svjetski rat je neosporan, ali preporuke predviđaju da onaj dio obilježja koji se može pripisati pod članak Ustava 39, a to je promoviranje mržnje ili nasilja ili takvih situacija, u tom slučaju on može potpasti pod regulativu, a to je prepušteno zakonodavcu, koji to može urediti zakonskim aktima ukoliko do tih situacija dođe”, rekao je Kusić.
Korištenje ZDS je striktno vezano uz komemoracije i one pripadnike jedinica koje su stradale pod tim znakovima, ne da to budu široke komemoracije, rekao je Kusić, dodavši da preporuke Vijeća nikad ne mogu biti potpuno detaljne.
Podsjetimo, u percepciji široke javnosti rad Vijeća sveo se na donošenje preporuke o isticanju simbola tzv. Nezavisne Države Hrvatske i fašizma te komunizma, odnosno, ustaškog znaka ‘U’ i pozdrava ‘Za dom spremni’ te crvene zvijezde petokrake.
Predsjednik Vijeća, ujedno i čelnik HAZU-a, Zvonko Kusić ovih se dana od najave okončanja posla ipak ogradio riječima: “Nadam se da nećemo produljivati zadani rok”.
VEZANA VIJEST
U jednogodišnjem mandatu Vijeće je, prema Odluci o osnivanju, trebalo “formulirati prijedlog za očuvanje sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa javnosti podacima, distribuciju znanja te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjima ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima te izraditi sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje s prošlošću”.
Vijeće okuplja 17 članova, među kojima povjesničare, politologe, pravnike, a preporuke Vladi trebalo bi utvrditi konsenzusom, no s obzirom na ideološki raznorodno članstvo Vijeća teško je očekivati da će smjernice Vladi donijeti u suglasju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
