"Cvitanov problem što je preuzimajući mandat naslijedio sve one procese koji su bili uvjetovani već od 2006. i 2007. godine od kada smo svjedoci čitavom nizu promjena u unutarnjem uređenju hrvatske države i u pravosudnom sustavu, kaže Miljević.
Tko je Dražen Jelenić – kandidat za novog Glavnog državnog odvjetnika? Zašto mandat nije produžen Dinku Cvitanu? Kako radi hrvatsko Državno odvjetništvo? Na ta pitanja pokušali su odgovoriti Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, Peđa Grbin, član saborskog Odbora za pravosuđe (SDP), Željko Žganjer, bivši ravnatelj USKOK-a, Željko Olujić, bivši Glavni državni odvjetnik te odvjetnik Veljko Miljević.
Ministar Bošnjaković nije se složio da je Dinko Cvitan zamijenjen.
“Vlada nakon četiri godine predlaže novu osobu”, rekao je Bošnjaković. Za Cvitana je rekao da je savjesno i odgovorno obnašao svoju funkciju te sačuvao pozitivnu statistiku koju je imalo – 98 posto prihvaćenih optužnica i 94 posto osuđujućih presuda.
VEZANE VIJESTI
Grbin rekao je kako je problem u načinu na koji je došlo do toga da Jelenić bude predložen za novg državnog odvjetnika. Prema njegovom mišljenju, Cvitanova zamjena trebala je biti izabrana već krajem siječnja, a ne nekoliko dana prije rasprave u Saboru. Ta činjenica ostavlja gorak okus na ustima i sigurno će kod dijela javnosti, opravdano ili neopravdano, pobuditi sumnju da se tu događa nešto što se nije trebalo događati.
Podsjetio je kako u Saboru još nisu raspravljena izvješća o radu DORH-a za 2015. i 2016. godinu. “Hrvatski sabor nije imao priliku ocijeniti rad Dinka Cvitana”, naglasio je Grbin gostujući u Otvorenom na HRT-u.
Govoreći o Jeleniću, rekao je kako nije čuo ni jednu primjedbu na njegov rad.
“Radi se o profesionalcu. U četvrtak na Odboru za pravosuđe javnost će imati prvi put priliku upoznati Jelenića. To poslijepodne o njemu će raspravljati zastupnici, a u petak ćemo glasovati. Kako, odlučit ćemo nakon rasprave”, rekao je Grbin. Dodao je kako će on osobno najvjerojatnije glasovati za Jelenića.
Žganjer ne vidi nikakve zle slutnje u imenovanjima ili neimenovanjima zamjenica i zamjenika državnih odvjetnika. Rekao je kako mu se čini da je u proteklih 15, 20 godina u sustav državnog odvjetništva ugrađen jedan autoritarni sindrom, usađen osjećaj poslušnosti te da će svi slijediti logiku sustava i poštivanje hijerarhije.
Olujić kaže kako ne možemo govoriti o neovisnosti glavnog držanog odvjetnika.
“Postoje obvezne upute koje viši državni odvjetnik može dati nižem državnom odvjetnik. Ljudi koji tamo rade moraju biti samozatajni, isključivo usmjereni na zakonitost i gledati da zakon bude iznad svega zato što politika na određen način uvijek pokušava djelovati na organe progona. Tu će novi glavni državni odvjetnik morati pokazati da ima kralježnicu, da neće dopustiti da mu se politika miješa u svakodnevni posao. Ne možemo odagnati politiku iz njega jer ga politika predlaže”, kaže Olujić.
Za Cvitana kaže kako je bio loš nasljednik još goreg državnog odvjetnika koji je bio prije njega jer je Bajiću omogućio funkcioniranje u DORH-u skoro kao šefu s kojim se o svemu konzultirao.
Miljević je rekao kako je Cvitanov problem što je preuzimajući mandat naslijedio sve one procese koji su bili uvjetovani već od 2006. i 2007. godine od kada smo svjedoci čitavom nizu promjena u unutarnjem uređenju hrvatske države i u pravosudnom sustavu.
Izrazio je sumnju u točnost brojki koje govore o učinkovitosti DORH-a u Cvitanovom mandatu.
“Ovi podaci su mi sumnjivi, postoci ne znače ništa. On ima dobru statistiku, ali ljudi sasvim drugu percepciju”, rekao je Miljević za HRT. Razlog tome vidi u tome što su najznačajniji procesi godinama traju.
Opovrgnuo je Olujića rekavši kako sigurno zna iz osobnih kontakata da Cvitan i Bajić ne komuniciraju zadnje dvije do tri godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
