U Novom danu stručnjak za međunarodno pravo Ljubo Runjić komentirao je skorašnji razgovor Slovenije i Hrvatske pred Europskom komisijom vezano uz arbitražno pitanje.
Što se može očekivati sutra na saslušanju pravnih stručnjaka Hrvatske i Slovenije pred Europskom komisijom?
Slovenija je pokrenula postupak jer smatra da je došlo do kršenja europskog prava. Mislim da nema govora o kršenju europsog prava jer točno se zna što je europsko pravo, a i većina stručnjaka se slaže da nema govora o kršenju europskog prava. Slovenija se čak i poziva na ugovor o pristupanju EU gdje se na tri mjesta spominje arbitražni sporazum, ali u drugom kontekstu. Slovenija u svojim argumentima kaže i da je Hrvatska neimplementacijom arbitražne presude prekršila i vladavinu prava.
Na čemu Slovenija temelji svoje argumente kada je već u srpnju 2015. godine EK iznijela svoje mišljenje o ovom pitanju?
EK se smatra čuvateljicm Lisabonskog ugovora i mora odlučiti je li bilo kršenja europskog prava. Ona bi već ranije po službenoj dužnosti pokrenula postupak pred Europskim sudom da je smatrala da se krši europsko pravo, a ona to nije napravila već tri godine. Bit će indikativno vidjeti kakvo će biti njezino stajalište jer u 80 posto slučajeva Europski sud presudi da je bilo kršenja europskog prava kada postupak pokrene EK.
VEZANE VIJESTI
Kada se može očekivati mišljenje Europske komisije?
EK ima rok od 3 mjeseca da zauzme stajalište. Ako ne zauzme, onda Slovenija može samostalno pokrenuti postupak pred Europskim sudom. Mislim da EK neće stati niti na jednu stranu u ovom sporu. Tada će Slovenija sama morati pokrenuti postupak pred Europskim sudom, a on će prvo odlučivati je li nadležan za tumačenje europskog prava.
Kako tumačite činjenicu da bi na sutrašnje saslušanje mogao doći i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec?
To se može protumačiti kao jedan politički pritisak na EK. Neuobičajeno je da visoki državni dužnosnici idu na takva saslušanja, na to se šalju pravni stručnjaci. Možda je to i jeftino prikupljanje političkih bodova jer Sloveniju ubrzo očekuju parlamentarni izbori.
Hoće li na kraju arbitražni postupak imati snagu u mogućem bilateralnom dogovoru Hrvatske i Slovenije?
Postojeća arbitražna presuda bi mogla biti temelj dogovora dviju država. Arbitražni sud većinu slovenskih zahtjeva nije usvojio, a oni inzistiraju na primjeni sporazuma. S druge strane, Hrvatska je dobila povoljnu presudu, ali smo izašli iz postupka zbog kontaminacije postupka. To je jedna paradoksalna situacija. Većina rješenja iz arbitražnog postupka odgovara Hrvatskoj.
Ako Slovenija inzistira na provedbi arbitražnog sporazuma, zašto ga ne primjenjuje u nekim dijelovima, pogotovo na kopnu?
Slovenija primjenjuje sporazum tamo gdje joj odgovara. U Piranskom zaljevu primjenjuje, dok onaj dio koji joj ne odgovara je stavila “na led” i ne primjenjuje je.
Što može biti negativna posljedica mišljenja Europske komisije, ako prihvate slovenske argumente?
Bilo bi iznenađujuće da EK utvrdi da je bilo kršenja europskog prava. Bit će dosta indikativno vidjeti kakvo će mišljenje dati EK, a ona se može i oglušiti i dati bilo kakvo mišljenje.
Donese li Europski sud odluku da se prihvate slovenska argumenti, u kakvoj bi se tada situaciji našla Hrvatska?
Hrvatska bi se našla u teškoj situaciji. Većina država članica EU bi vjerojatno na temelju te presude podržala pritiske na Hrvatsku i moguće sankcije. No, veoma su male šanse da se to dogodi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
