Ustavni sud danas je objavio da je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatiji kao lex Agrokor, u skladu s Ustavom.

‘Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 1., 4., 5., 11., 12., 14., 15., 18., 19., 21. stavka 1., 29., 30. stavaka 3., 4. i 5., 33. stavka 1., 35. stavka 1., 39., 40., 41. i 43. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kao ni Zakona u cjelini.

Više predlagatelja, fizičkih i pravnih osoba (ukupno 12), podnijelo je prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih članaka Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (“Narodne novine” broj 32/17.; u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno Zakona u cjelini. U ustavnosudskom postupku, Ustavni sud pribavio je pet (5) očitovanja Vlade Republike Hrvatske na podnijete prijedloge i stručno mišljenje prof. dr. sc. Biljane Kostadinov, s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: stručno mišljenje)’, kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Ustavni sud odlučio,#LexAgrokor je u skladu s Ustavom RH. Međutim, čak troje sudaca (Kušan, Selanec, Abramović) priložilo izdvojeno mišljenje u kojem se ne slažu s Rješenjem, tvrde da “značajan broj odredbi Zakona” nije u skladu s Ustavom #n1info

— Hrvoje Kresic (@hkresic) May 8, 2018

 Troje sudaca (Lovorka Kušan, Goran Selanec, Andrej Abramović) priložilo je izdvojeno mišljenje u kojem se ne slažu s Rješenjem.

“Ustavni sud ocijenio je da Zakon ima legitimni cilj: zaštitu održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku kako bi se spriječile negativne posljedice na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost Republike Hrvatske koje bi mogle proizaći iz naglog diskontinuiteta i/ili prestanka poslovanja takvih društava”, kazao je Šeparović obrazlažući odluku.

“Ustavni sud je ocijenio neosnovanim navode predlagatelja o neprikladnosti osporene mjere (Zakona) za ostvarenje cilja”, kazao je Šeparović. Objasnio je da je Ustavni sud zaključio je da nema razloga dovesti u pitanje istinitost navoda i podataka iz očitovanja Vlade o neprikladnosti postojećeg predstečajnog i stečajnog okvira (v. točku 20.1. obrazloženja rješenja), s jedne strane, te o prikladnosti osporenog Zakona za ostvarivanje legitimnog cilja, prikazanog i kroz učinke njegove primjene na primjeru koncerna Agrokor, s druge strane.

“Ustavni sud ocijenio je da je Zakon nužna za ostvarenje cilja”, kazao je Šeparović te dodao da su zaključili i da je “Ustavni sud ocijenio je da Zakon ne predstavlja prekomjeran teret dužniku kao adresatu Zakona”.

“U odnosu na prigovore pojedinih predlagatelja u vezi s ograničenjem prava vlasništva i poduzetničkih sloboda izlučnih i razlučnih vjerovnika uskratom ostvarivanja legitimnog prava na odvojeno namirenje, Ustavni sud ponavlja da su navedena ograničenja privremene naravi (dvanaest /12/ odnosno petnaest /15/ mjeseci). To se, s obzirom na legitimni cilj Zakona, ne može ocijeniti nerazmjernim u odnosu na koristi koje vjerovnici imaju od njegove primjene. Ako pak ne dođe do sklapanja nagodbe, te se nad dužnikom otvori stečajni postupak, nema zapreke da izlučni i razlučni vjerovnici ostvare svoje pravo na odvojeno namirenje”, kazao je Šeparović.

“Ustavni sud ocijenio je neosnovanima i navode pojedinih predlagatelja da Zakon nedovoljno štiti prava i interese pojedinih vjerovnika (skupine vjerovnika) i da ih stavlja u neravnopravni položaj”, kazao je Šeparović. “Ustavni sud ocijenio je da osporena mjera ne predstavlja prekomjeran teret za vjerovnike te da ispunjava zahtjeve razmjernosti iz članka 16. Ustava”, rekao je Šeparović.

“U odnosu na prigovore gotovo svih predlagatelja o refinanciranju stare tražbine u slučaju postupka izvanredne uprave nad koncernom Agrokor, Ustavni sud utvrdio je da je privremeno vjerovničko vijeće dalo suglasnost izvanrednom povjereniku za preuzimanje novog zaduženja u vidu zajma od 1.060.000.000 eura (v. točku 34.1. obrazloženja rješenja). Predlagatelj Sberbank Rusija protiv te odluke koristila je pravna sredstva pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, te pred Ustavnim sudom. Slijedom navedenog, predlagatelji pogrešno tumače da je u članku 39. stavku 1. Zakona riječ o “diskrecionoj ovlasti”, jer, kako je to razvidno i iz samog primjera koncerna Agrokor, odluku o tome hoće li izvanredni povjerenik preuzeti novo zaduženje ili ne, donosi vjerovničko vijeće. Protiv eventualno (ne)zakonite odluke vjerovničkog vijeća osigurana je sudska zaštita”, rekao je Šeparović govoreći o roll-up kreditu. “Protiv rješenje je glasovalo troje sudaca”, rekao je Šeparović na kraju izlaganja.

Nije sporno što se zakon odnosi samo na Agrokor

“To što je zakon donijet samo za Agrokor, to nije sporno. Ne čini ga to nesuglasnim s Ustavom. Samo zbog činjnice da je donesen zbog jednog trgovačkog društva, to ga ne čini nesuglasnim s Ustavom. Ovo je bila izvanredna situacija koja je tražila izvanredne mjere”, kazao je Šeparović na pitanje novinara. “Rekli smo da je ograničenje razmjerno imajući u vidu snagu tog izazova”, kazao je Šepatović i dodao da je cilj zakona bio “spasiti dužnika da bi se spasilo hrvatsko gospodarstvo”.

“Ustavni sud je još 2013. godine upozorio Vladu da veliki broj zakona se donosi u hitnom postupku, što nije dobro. Međutim, Ustavni sud ne odriče pravo zakonodavcu da donosi zakone po hitnom postupku, ako za to postoje razlozi. Zbog situacije koja je bila u Agrokoru ocjenili smo da je zakon mogao biti donesen po hitnom postupku”, kazao je Šeparović.

Na pitanje jesu li tražili način da se provjeri što bi se dogodilo da je Agrokor išao u stečajni postupak po postojećem zakonu. “Ocjenili smo učinke stečajnih postupaka u RH u zadnjih 10-15. godina. Utvrdili smo da traju 4-5 godina, a ima primjera i do 14 godina. Utvrđeno je i da se ne bi mogao postići cilj koji je Vlada i zakonodavac definirao, u koji mi ne možemo ulaziti. Načelo socijalne pravde zahtjevalo je da se uđe u ovakav postupak”, kazao je Šeparović te dodao da je javni interes taj zbog kojeg je opravdano donošenje zakona.

“U dva izdvojena mišljenja suci smatraju da je interes nerazmjeran interesu pojedinih pojedinaca, dok drugi suci smatraju da javni interes preteže”, rekao je Šeparović o izdvojenim mišljenjima Lovorke Kušan i Gorna Selaneca. “Osim Vlade nismo pribavili druge podatke. Pribavili smo podatke iz saborske rasprave te podatke o izvješćima koje je izvanredna uprava dostavljala Ministarsvt gospodarstva i koja su javno objavljena”, kazao je Šeparović.

“Sudac Davorin Mlakar, jer je radio u koncernu Agrokor, se izuzeo od raspravljanja u ovom predmetu i nije glasovao”, rekao je Šeparović. “Visoki tgrovački sud je ukinuo rješenje jer nije bilo dobro obrazloženo i naložio da izvanredni povjerenk obrazloži kako razvrstavaju vjerovnika u skupine. Zakonodavac je odredio okvire, a sud je na to upozoro i sada izvanredni povjerenik mora ponovno predložiti vjerovnike. To je pitanje primjene zakona, a ne pitanje nesuglasnosti s Ustavom”, kazao je Šeparović i dodao da je bitno da zakon sadrži potrebna rješenja. Rekao je i da se zakonom ne priječi trgovanje dionicama tvrtki iz koncerna Agrokor. “Njihova prava su trenutno ograničena, ali nisu dirana”, rekao je Šeparović.

“Ako vjerovnici budu smatrali da im je u interesu postići nagodbu, oni će je postići. Ako budu smatrali da je stečaj bolji, onda će biti stečaj”, kazao je Šeparović.

Zakon je donesen 6. travnja prošle godine

Hrvatski sabor taj je zakon donio 6. travnja prošle godine. Prema njemu, trgovačko se društvo smatra sistemski značajnim ako zapošljava više od pet tisuća radnika i ima obveze veće od sedam i pol milijardi kuna. Zakonom je uređen postupak izvanredne uprave, čija su tijela sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.

Cilj je zakona postići nagodbu među vjerovnicima o budućnosti poslovanja društva tako da može nastaviti poslovati na održiv i stabilan način. Vlada predlaže izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.

Na temelju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, pokrenut je proces izvanredne uprave u Agrokoru. Povjerenikom je imenovan Ante Ramljak, a nakon njegova odlaska na toj je poziciji Fabris Peruško.

Zakon poštuje hrvatski Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva, istaknuo je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade s koje je zakonski prijedlog upućen u Sabor.

Nakon donošenja zakona u Ustavni sud stiglo je više prijedloga za ocjenom ustavnosti, a prvi je stigao četiri dana od donošenja lex Agrokor i poslao ga je doktor pravnih znanosti i medijski analitičar Goran Vojković. On je smatrao da je lex Agrokor suprotan članku Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu.

Osim što smatra da lex Agrokor ostale stavlja u nejednak položaj, Vojković je isticao i da bi se zakoni trebali pisati za “opće i buduće situacije, a ne za neko konkretno poduzeće”. Prijedlog za ocjenu ustavnosti podnio je i utemeljitelj i vlasnik Agrokora Ivica Todorić, tvrdeći da su njima prekršena njegova ustavna i temeljna ljudska prava.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.