Novi protokol za prevenciju slabovidnosti djece

Vijesti 12. ruj 201814:43 > 14:45
N1

Novi protokol predstavljan je u povodu Nacionalnog dana ambliopije, a trebao bi pridonijeti većem odazivu djece, koji se u zadnje dvije godine kreće između 50 i 60 posto, kazao je ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh i pročelnik Klinike za očne bolesti Svetog Duha Mladen Bušić.

Kako bi se poboljšao odaziv hrvatskih četverogodišnjaka na preventivne preglede na slabovidnost, odnosno ambliopiju, u Ministarstvu zdravstva u srijedu je predstavljen novi protokol provedbe tog programa, po kojem će se od 1. siječnja djeca pozivati na preglede umjesto da ih, kao dosad, roditelji sami naručuju kod oftalmologa nakon obavljenog sistematskog pregleda kod pedijatra.

Novi protokol predstavljan je u povodu Nacionalnog dana ambliopije, a trebao bi pridonijeti većem odazivu djece, koji se u zadnje dvije godine kreće između 50 i 60 posto, kazao je ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh i pročelnik Klinike za očne bolesti Svetog Duha Mladen Bušić.

Dodao je kako su se roditelji dosad morali sami naručivati kod oftalmologa, pa se događalo da zaborave na pregled, a sada će ih pozivati Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao i za ostale preventivne programe. 

Slabovidnost, odnosno ambliopija, kod djece je izlječiva u više od 90 posto slučajeva ako se rano otkrije i liječi, pa je važno da se roditelji i djeca odazovu na prvi pregled vida koji se preporučuje s navršene četiri godine.

U Hrvatskoj je probir na ambliopiju uveden 2015. godine, od 2016. Hrvatska ima i Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti, kao prva zemlja u svijetu, a lani je počeo s radom i nacionalni registar oboljelih.

Prevalencija ambliopije je oko 8 posto, što znači da se ona javlja kod oko 3200 od oko 40.000 novorođene djece godišnje. Nacionalnom programom je djeci, kojoj se slabovidnost otkrije na probirnom testu, pružena mogućnost izlječenja do sedme godine u čak 90 posto slučajeva, dok kod ostalih 10 posto možemo značajno pomoći, rekao je Bušić.

Ambliopija se definira kao smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija – vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta, a bez prisutne vidljive bolesti oka. Najčešće je prisutna u jednom oku, a rizični čimbenici za nastanak u više od 90 posto slučajeva su izražene refraktivne greške i strabizam (škiljavost, bijeg oka).

Rano prepoznavanje i liječenje važno je uočiti i primijeniti prije polaska djeteta u prvi razred osnovne škole, jer sa sedam godina završava razvoj centra za vid. 

Kako je ambliopija najčešće bolest jednog oka, djeca se u pravilu ne žale na smetnje vida. No, osobe s ambliopijom imaju slabije izražen dubinski vid, svijet se doima plošan, bez treće dimenzije.

U školskoj dobi prepoznaje se kroz otežano čitanje, pa ambliopija mijenja samosvijest o sebi, ponašanje u školi i među prijateljima, te ograničava izbor zanimanja.